Za mirovine morate uplatiti 900 tisuća kuna. Natrag ćete dobiti pola toga

Za mirovine morate uplatiti 900 tisuća kuna. Natrag ćete dobiti pola toga
Foto: Borna Filić/Pixsell

PROSJEČNA radnička mirovina, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, za studeni prošle godine iznosila je oko 2500 kuna. To je daleko ispod prosječne plaće koja iznosi oko 6500 kuna, tako da mnogima standard drastično opada nakon odlaska u mirovinu. 

Imamo 1,25 radnika na jednog umirovljenika
 
Mirovinski sustav baziran na solidarnosti između postojećih radnika i umirovljenika praktički je krahirao jer na jednog umirovljenika dolazi tek 1,25 radnika pa bolje mirovine gotovo da i nije moguće osigurati - i sada se dobar dio iznosa za isplatu mirovina pokriva iz poreza, a ne iz mirovinskih doprinosa. 
 
Poseban problem imat će sadašnji radnici kada budu odlazili u mirovinu za nekoliko desetljeća jer će se omjer radnika i umirovljenika, s obzirom na loše demografske trendove, samo pogoršavati.
 
To u praksi znači da će današnji radnik kroz doprinose za mirovinsko dati prilično visok iznos, a što će dobiti kada jednom ode u mirovinu - to je pod velikim upitnikom.

Radnik s prosječnom plaćom u radnom vijeku uplatit će za mirovinu gotovo 900 tisuća kuna
 
Radnik s prosječnom neto plaćom od 6500 kuna za mirovinsko svaki mjesec izdvaja oko 1872 kune - za prvi stup mirovinskog 1404 kune te za drugi stup 468 kuna.  
 
To bi značilo da će tijekom 40 godina, koliko iznosi puni staž, za mirovinsko uplatiti 898.560 kuna. Da kojim slučajem taj iznos negdje ulaže, uz prosječni godišnji prinos od vrlo umjerenih 3 posto, nakon 40 godina imao bi ušteđevinu veću od 1,7 milijuna kuna. Prilično dobar iznos za umirovljenje.

Prosječni umirovljenik dobije 456 tisuća kuna mirovine
 
S druge strane, prosječna mirovina za umirovljenika s punim stažem od 40 i više godina iznosi preko 3800 kuna, a s obzirom na životni vijek koji je oko 75 godina, osoba koja odlazi u mirovinu sa 65 godina primat će mirovinu 10 godina i kroz to vrijeme dobiti 456 tisuća kuna. Znatno manje nego što je uplatila i što je mogla imati da je ulagala uz samo 3 posto prinosa.
 
Kao što vidimo, “ulaganje” u hrvatski mirovinski sustav daleko je od isplativog, no radnici, nažalost, ne mogu birati jer veći dio doprinosa moraju uplatiti državi, odnosno u prvi stup iz kojeg se pokrivaju postojeće mirovine. 

Politika mirovinski sustav koristi za "zbrinjavanje" glasača
 
Osim što se broj radnika i umirovljenika gotovo izjednačio, problem je i to što je politika mirovinske fondove uvijek koristila za zbrinjavanje određenih skupina ljudi. Od ljudi koji su masovno dobivali otkaze 90-ih pa su slani u prijevremene mirovine, do desetaka tisuća sudionika rata, kojima se umjesto integracije u normalan život, što bi i za njih same bilo bolje - ponudila mirovina, pa sada imamo oko 100 tisuća ljudi u nekoj vrsti “braniteljske mirovine”.
 
Koliko je hrvatski mirovinski sustav nakaradan, pokazuje i institut “predsjedničke mirovine”. Naime, predsjednik RH može nekome po vlastitom izboru dodijeliti mirovinu, na što nas je nedavno podsjetio slučaj vojnog ordinarija Jurja Jezerinca.

>> Priča o Kolindi i biskupima dokazuje: Naš mirovinski sustav je prevara

Kolinda Jezerincu dala povlaštenu mirovinu od 8759 kuna

Trenutno u Hrvatskoj povlaštenu mirovinu odlukom predsjednika RH prima oko 360 osoba, a Jezerinčeva mirovina, koju mu je dodijelila Kolinda Grabar-Kitarović, iz proračuna Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, iznosi 8759 kuna. 

Početkom 2000-ih Hrvatska je krenula u mirovinsku reformu te je uveden drugi mirovinski stup jer se njime htjelo smanjiti ovisnost budućih umirovljenika o sustavu solidarnosti. Drugi stup trebao je omogućiti da si radnici kroz njega formiraju individualnu štednju. No, za to je predviđeno samo pet posto plaće, dok glavnina i uplata za mirovinsko i dalje ide u sustav solidarnosti pa radnici i dalje ne dolaze do značajnijih iznosa štednje i mirovina.

Promašena ulaganja mirovinskih fondova

Osim toga, fondovi koji upravljaju štednjom u drugom stupu nisu nikada zapravo stekli povjerenje građana. Dobar dio građana ni ne zna u kojem su fondu, a kada se sjetimo svih promašenih ulaganja mirovinskih fondova, poput dionica iz sustava Agrokora, možda je i bolje da ne znaju.

>> Mirovinski fondovi spašavaju propale tajkune, a budući umirovljenici kopat će po kontejnerima

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara