POČETAK sustavne obnove Zagreba i okolice već debelo kasni zbog odugovlačenja s donošenjem zakona i podzakonskih pravilnika te osnivanja Fonda za obnovu nakon potresa. Uz to, Ministarstvo graditeljstva koje zaprima zahtjeve pobrinulo se da cijeli postupak što je moguće više oteža.

>> Peticija zagrebačkih roditelja: "Djeca će krenuti u škole i biti životno ugrožena"

Traže izvatke, potvrde, elaborate...

Za svaki od zahtjeva potrebno je prikupiti hrpu dokumentacije poput vlasničkih listova, građevinskih dozvola, međuvlasničkih ugovora, povijesnih izvadaka, dokaza da je zgrada oštećena baš u potresu, potvrda o prebivalištu na dan potresa, elaborata, snimki… Većinu tih dokumenata država već posjeduje u svojim arhivama i sustavima koji nisu povezani.

>> Dekan Građevinskog fakulteta: Za obnovu Zagreba potrebno 100 tisuća radnika

Ministarstvu graditeljstva, međutim, lakše je tražiti od građana hrpe dokumenata za koje moraju i izdvojiti ozbiljan novac. Cijena elaborata, snimki i potvrda ovlaštenih inženjera penje se i preko 10 tisuća kuna, što građani moraju platiti prije nego što uopće mogu zatražiti pomoć. 

APIS dva mjeseca radi na informatičkom rješenju

Komplicirane procedure svjesni su i u Fondu za obnovu.

"Da, svjesni smo toga i Ministarstvo graditeljstva i Fond za obnovu te APIS već skoro dva mjeseca radi na informatičkim rješenjima koja bi to olakšala građanima", rekao je za Index ravnatelj Fonda Damir Vanđelić. Propisivanje procedure i potrebne dokumentacije nije u njegovoj ingerenciji i ne može utjecati na to što sve Ministarstvo graditeljstva traži od građana. 

>> Mrak Taritaš: Obnova Zagreba trajat će stoljećima

Horvat: Građani trebaju pažljivo čitati propise

Mnogi su preuzimajući obrasce od Ministarstva graditeljstva ostali zbunjeni, moglo bi se reći i užasnuti, količinom dokumentacije koju moraju prikupiti. Ukupno je navedeno 90 dokumenata.

"Građani trebaju pažljivo čitati propise. Ne treba svih 90 dokumenata, nego devet ili nešto više", rekao je ministar graditeljstva Darko Horvat za Hrvatski radio.

Savjeti na društvenim mrežama

No nisu svi verzirani u čitanju propisa i za samo ispunjavanje obrazaca i prikupljanje dokumentacije treba im pomoć odvjetnika.

"Fond je na svojim stranicama objavio i ažurirat će "Česta pitanja", na društvenim mrežama daje konkretne savjete građanima, a trenutno pokušavamo ostvariti suradnju i s volonterskim udrugama kako bismo zajedno pomogli građanima", rekao je Vanđelić.

Rokovi sve do 2030., ali nemojte toliko čekati

Posebna su priča, pak, rokovi za predaju zahtjeva za pomoć u obnovi. Prvi rok istječe 30. lipnja ove godine. Do tada se može zatražiti pomoć za privremenu zaštitu oštećenih objekata i pomoć za izradu glavnog projekta. Do posljednjeg dana ove godine može se predati zahtjev za uklanjanje uništenih objekata i za novčanu pomoć umjesto gradnje nove kuće.

Oni koji se odluče za gradnju zamjenske obiteljske kuće zahtjev moraju predati do 30. lipnja 2022. Najdulji su rokovi za konstrukcijsku obnovu, oni ističu 31. prosinca 2025. godine, a zahtjev za cjelovitu obnovu zgrade može se predati sve do 31. prosinca 2030., dakle skoro deset godina nakon potresa.

Rokovi za predaju nisu i rokovi za isplate

Tako dugački rokovi mnoge su prestrašili da će i godinama čekati novac.

"Rokovi su dovoljno dugi u interesu građana, kako bi komotno mogli predati zahtjeve. Duljina rokova prijave nema veze s obradom zahtjeva, donošenjem odluke ili brzinom provođenja obnove. Rokovi prijave su definirani, a isplate će se obavljati promptno po dobivanju odluke Ministarstva", tvrdi ravnatelj Fonda Damir Vanđelić koji zasad ima samo neslužbene informacije o broju podnesenih kompletnih zahtjeva.

Ministarstvo primilo oko 150 zahtjeva

"Zahtjeve zaprima Ministarstvo pa bi trebalo provjeriti s njima, ali prema našim informacijama dosad ih je ukupno stiglo tek nešto manje od 150", rekao je Vanđelić. Tako mali broj zahtjeva, s obzirom na broj od oko 20 tisuća oštećenih objekata, dovoljno govori o složenosti procedure i problemima s dokumentacijom.

>> Horvat: Jesu li kritičari zakona o obnovi ikad na jednom mjestu vidjeli 42 milijarde?

Pojašnjenja oko procedure i je li se ona mogla pojednostaviti potražili smo i u Ministarstvu graditeljstva.

Rokovi za podnošenje zahtjeva za obnovu zgrada, definirani Prvim programom mjera obnove zgrada oštećenih potresom raspisani su na duži vremenski period kako bi se svim vlasnicima ili suvlasnicima zgrada (koji iz bilo kojeg osobnog, pravnog ili stvarnog razloga neće moći reagirati i zahtjev podnijeti u kratkom roku) osigurali jednaki uvjeti i prilike da svoje zahtjeve podnesu u vremenu koje njima odgovara", stoji u odgovoru Ministarstva graditeljstva. 

Aplikacija e-obnova

Uz to, tvrde da će uskoro pokrenuti aplikaciju e-obnova, no ne kažu precizno kada.

"U tijeku je izrada aplikacije eObnova pomoću koje će se zahtjevi moći predavati digitalnim putem te isto tako i obrađivati. U planu je i povezivanje s pojedinim bazama podataka drugih tijela koje bi u konačnici trebale ubrzati proces i olakšati čitav postupak", poručili su iz Ministarstva.