NOVI vizualni identitet Grada Zagreba izazvao je popriličnu pozornost javnosti. Autori pobjedničkog vizualnog identiteta su Boris Malešević, Katja Malešević i Feđa Vukić. Oni su za to dobili 15.000 eura.

Jednoglasna odluka

>> ANKETA Kako vam se sviđa novi vizualni identitet Zagreba?

Rad je najboljim jednoglasno proglasio ocjenjivački sud u sastavu Ira Payer, Nina Bačun, Tom Dorresteijn, Luka Korlaet i Luka Thumm.

Pobjednički vizualni identitet inspiriran je performansom "Zagreb, volim te", koji je 13. studenog 1981. na glavnom zagrebačkom trgu izveo hrvatski umjetnik Tomislav Gotovac, koji je tada gol hodao po Zagrebu.

Nekima je efektno, drugi kritiziraju

I dok neki novi vizualni identitet hvale, drugi ga kritiziraju, prije svega politički protivnici aktualne gradske vlasti. Kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Davor Bernardić izrazio je svoje nezadovoljstvo, poručujući da se svetinje ne diraju.

Index je i građane pitao što misle o novom vizualnom identitetu. Neki su kazali da im izgleda sasvim u redu, a drugi da im je suhoparan i da nema duše. 

>> VIDEO Pitali smo ljude što misle o vizualnom identitetu Zagreba. "Nema duše"

Oglasio se i poznati karikaturist Nik Titanik.

Tomašević: Ovo nije zamjena za grb

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je kako novi vizualni identitet Grada Zagreba nije zamjena za prepoznatljiv grb Zagreba, koji ostaje i ne mijenja se, dodavši kako rješenje novog vizualnog identiteta tek ide u raspravu.

Pojasnio je da će se novi vizualni identitet Grada Zagreba prije svega upotrebljavati za digitalne alate i mobilne aplikacije. 

Ovo su drugi nagrađeni radovi

Što se tiče drugih nagrađenih rješenja, drugo mjesto pripalo je autorskom timu Kuna zlatica (Ana Kunej, Alma Šavar, Zlatka Salopek Radić) za djelo Veliko Z.

Treće mjesto osvojio je Futura DDB (Strahinja Jovanović) za rad Reflection.

Burger: Ovo je apsolutni korak naprijed

Mila Marina Burger iz zagrebačkog studija za brendiranje, dizajn i komunikacije Filburg, autorica više znanstvenih članaka na temu brendiranja, govori nam da je velika stvar za naše društvo i zajednicu da se uopće javno razgovara o vizualnom identitetu Grada Zagreba.

"To znači da smo došli u jednu zreliju fazu razvoja i vizualne kulture kad javne institucije počinju voditi računa o tome kako komuniciraju. Osim toga, uprava hrvatske metropole sad postavlja kriterij za druge gradove u zemlji i regiji u tome kako komunicirati u skladu s vremenom u kojem živimo", rekla je.

"Što se tiče odaziva na natječaj, prvonagrađeni rad pa i drugi radovi odgovarali su na zadatak koji je tražio da se uz gradski grb osmisli sustav vizualne komunikacije koja bi pomogla da se ta velika organizacija s puno ureda, zaposlenika i djelatnosti organizira i komunikacijski uredi.

Pobjedničko rješenje u tom smislu je apsolutno korak naprijed - ono usustavljuje tu veliku organizaciju tako da se protoci informacija oblikuju i usmjere prema određenim ključnim javnostima. I to nisu samo građani, to su razne skupine s kojima se komunicira, od dobavljača, partnera, europskih institucija, medija i sl.

Sam logotip kojeg mnogo ljudi komentira zapravo je jedan mali dio sustava vizualnog identiteta i u ovom slučaju ostavlja puno prostora za punjenje emocijama, slikama, simbolima i dobro je da je on minimalan", objasnila je.

"Trebat će 5 godina za procjene"

Kazala je da je sad ključno za sve nas konzistentno implementirati vizualni identitet i da to uopće nije lak zadatak za veliku organizaciju kao što je gradska uprava.

"Nakon što on bude implementiran i kad ćemo imati usklađenu vizualnu komunikaciju na gradskim citylight plakatima, dopisima, tramvajskim stanicama, signalizaciji i svim drugim kanalima komunikacije gradske organizacije, dakle, za jedno, po mojoj procjeni, minimalno 5 godina, možemo govoriti o tome koliko je taj vizualni identitet riješio komunikacijske probleme i pomogao ljudima da se bolje orijentiraju u gradu i gradskoj upravi. 

Do tada, možemo reći da grad Zagreb po prvi puta dobiva vizualni identitet koji je suvisli i zreo odgovor na zadatak natječaja, koji je promislila i ocijenila grupa profesionalaca. Ruku na srce, uz svo sviđanje ili nesviđanje, dosad ga nismo imali", objasnila je.

Kršić: Neki ne razumiju smisao zadatka

Grafički dizajner Dejan Kršić nam govori da se oko ove teme diglo toliko halabuke i besmislenih komentara da je sada teško bilo što smisleno reći, a da drugi doista čuju.

"Autor Boris Malešević je dao najbolji komentar - ovi koji prigovaraju zbog padeža i zareza ne bune se zbog gramatike, nego zbog aktualne gradske vlasti. Mogu dodati da dobar dio njih nije niti pogledao čitav dokument natječajnog rješenja, a bogami niti ne razumiju smisao zadatka", rekao je.

"Ovaj znak je tek osnova, svojevrstan okvir šireg vizualnog identiteta, a nije tu da zamijeni grb, koji bi po mom sudu doista trebalo hitno promijeniti, radikalno stilizirati i pojednostaviti. Identitet je uvijek konstrukcija, a ne nešto što se izvlači iz neke zamišljene tradicije.

Ta često spominjana licitarska srca recimo nisu nikakva tradicija posebno vezana i značajna za Zagreb, osobno ne moderni Zagreb 21. stoljeća, pa ne vidim kako bi i zašto bila bolje rješenje osim što bi podilazila neukusu", govori.

"Ovo je bilo najbolje rješenje"

"Najvažnije, ako netko želi ozbiljno kritizirati ovaj projekt, trebao bi doista proći kroz sve natječajne radove - dostupni su online, s izuzetno ozbiljno i temeljito napisanim komentarima žirija, što nije česta praksa, a trebala bi biti - i lako će ustanoviti da, iako nije najbolja stvar poslije izuma tostiranog kruha, doista je od svih ponuđenih ovo bilo najbolje rješenje. 

Za razliku od mnogih drugih prijedloga, ovaj ima potencijal zadovoljavanja različitih medijskih potreba i formata i utoliko ga ne treba naprečac osuđivati samo na nivou 'sviđanja', bez razumijevanja tog konteksta", rekao je on.

Madunić: Dolazi do efekta pokvarenog telefona

Ines Madunić iz Komunikacijskog laboratorija nam govori da ju je kao komunikacijsku stručnjakinju najviše zasmetala velika količina negativnih komentara na predloženi vizualni identitet Grada Zagreba bez ijednog relevantnog argumenta ili čak s nepotpunim ili potpuno pogrešnim informacijama.

"Ono što je problematično u svemu tome jest da se dezinformacije ili nepotpune informacije pronađene na društvenim mrežama vrlo lako počnu prenositi dalje pa dolazi do svojevrsnog efekta pokvarenog telefona", rekla je ona.

Navela je kako se dezinformacije koriste i u političkom kontekstu te je iznijela primjer "u kojem jedan od kandidata za gradonačelnika Zagreba širi dezinformaciju na društvenim mrežama da se vizualnim identitetom mijenja grb Grada Zagreba".

"Ovdje imamo prezir prema profesionalizmu"

Zapitala se i tko je kriv što visokoobrazovani član društva, koji je godinama aktivan u lokalnoj i nacionalnoj politici, ne zna što je gradski grb, a što vizualni identitet. Ističe da svako mišljenje nije jednako relevantno, iako ga svatko ima pravo izraziti.

"Ljudi su već počeli raditi memeove na ovu temu i ima ih zaista duhovitih i zabavnih. No, zamislite da netko poput mene, tko je humanist i bavi se komunikacijama, podijeli svoje mišljenje o znanstvenom radu doktorice znanosti iz područja strojarstva. Nitko mi ne brani da imam mišljenje, ali je jasno da ono nema neku težinu niti je relevantno", rekla je.

Poručuje da se u cijeloj raspravi krije i svojevrsni prezir prema profesionalizmu.

"Posebno kad govorimo o kreativnim industrijama jer su brojni komentari usmjereni prema dizajnerima koji su predložili pobjedničko rješenje, jednako kao i prema stručnom žiriju koji ga je izabrao, umanjujući njihovu stručnost na apsolutno neargumentiran način.

Neki su čak došli do toga da propituju značaj umjetnika Toma Gotovca, hvaleći se kako za njega "nikad nisu čuli", što je zaista porazno za hrvatsko obrazovanje, baš kao i namjerno odbijanje informiranja oko toga što je gradski grb, a što vizualni identitet grada. Te su informacije javno dostupne. No, živimo u društvu u kojem je isticanje neznanja postalo privlačno", rekla je.