IAKO se u Hrvatskoj prodaje sve manje nekretnina, cijene i dalje rastu. O razlozima takvog trenda, razlikama između obale i kontinenta te stanju na tržištu novogradnje za HRT je govorila Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Mihaljinec Knežević potvrdila je da su prosječne cijene nekretnina porasle, ali upozorava da prosjeci ne pokazuju cijelu sliku. Velike su razlike između Zagreba, turističkih mjesta na obali i ostatka Hrvatske. "Broj ostvarenih kupoprodaja osjetno pada u obalnim županijama, a postotak je relativno visok i u Zagrebu", rekla je. Dodala je da cijene i broj prodaja ovise i o vrsti nekretnine.

Broj prodanih nekretnina pada već nekoliko godina, a Mihaljinec Knežević smatra da je jedan od glavnih problema premala ponuda. "To je kroničan problem hrvatskog tržišta nekretnina. Nemamo dovoljno novosagrađenih stanova, ni onih prosječnih, a kamoli priuštivih", izjavila je.

Nedostaje novih stanova

"Fond rabljenih nekretnina doslovno je potrošen. Riječ je o nekretninama u koje se godinama nije ulagalo, što je posebno izraženo na područjima bez jače gospodarske aktivnosti. Iz tog fonda se zadnjih godina puno prodalo, pa imamo velik problem s dostupnošću ponude", pojasnila je.

Cijene su i dalje najviše u turističkim mjestima poput Dubrovnika, Rovinja i Opatije, nakon kojih slijedi Zagreb. U ostatku kontinentalne Hrvatske znatno su niže. Prema riječima Mihaljinec Knežević, turizam je glavni pokretač tržišta nekretnina na obali.

"U nekim mjestima gotovo da i nema druge gospodarske aktivnosti osim turizma. To je velik problem jer ti gradovi uglavnom žive ljeti, dok ostatak godine nema dovoljno gospodarskih ni društvenih sadržaja. Sve je usmjereno na turizam", objasnila je. "Primarno kupuju stranci, koji više ne traže samo nekretnine za odmor, nego i grade objekte za turistički najam", dodala je Mihaljinec Knežević. 

Zašto cijene i dalje ne padaju?

Razlog zbog kojeg cijene ostaju visoke unatoč manjem broju prodaja Mihaljinec Knežević opisuje kao složen strukturni problem.

"Ako krenemo od prostornog planiranja, jednostavno nemamo dovoljno velikih zemljišta. Nedostaje nam razvijena infrastruktura, gospodarska aktivnost i sadržaji za svakodnevni život mladih izvan Zagreba i turističkih središta", ocijenila je.

Dodala je da se godinama ne gradi dovoljno, dok potražnja i dalje postoji. "Potražnja se i poticala kroz neke državne programe. Uvijek postoji potreba za stambenim zbrinjavanjem, a istovremeno su tu i brojne investicije u nekretnine kao način očuvanja vrijednosti novca od inflacije", rekla je.