Zašto godišnje deseci tisuća ljudi i dalje umiru zbog ugriza otrovnica?

Zašto godišnje deseci tisuća ljudi i dalje umiru zbog ugriza otrovnica?
Foto: YouTube

DESECI tisuća ljudi širom svijeta svake godine umiru od zmijskih ugriza. Nedostatak odgovarajuće liječničke skrbi ili čak primjena pogrešnih lijekova ukazuju da se mnogi smrtni slučajevi mogu izbjeći.

Ugrizi zmija u Europi i nisu veliki zdravstveni problem, ali u mnogim dijelovima svijeta predstavljaju svakodnevni rizik i mogu dovesti do smrti ili dugoročnih posljedica, piše BBC.

Žrtve ugriza često ne dobivaju odgovarajuću skrb na vrijeme ili liječenja uopće nema. U nekim slučajevima, dobivaju serum koji se koristi za neku sasvim drugu vrstu zmija. Procjenjuje se da 11.000 ljudi mjesečno umire od ugriza zmija otrovnica, odnosno otprilike isto koliko je života odnijela epidemije ebole u zapadnoj Africi od 2014. do 2016. godine. Još otprilike 450.000 ljudi godišnje nakon ugriza ima trajne ozljede i posljedice poput invaliditeta ili amputacije.

Velike razlike između razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta

U razvijenim područjima, kao što su Europa, Australija ili Sjeverna Amerika, godišnje od ugriza zmija umre tek nekoliko ljudi, iako tamo obitava mnogo otrovnih vrsta. U podsaharskoj Africi godišnje umiru 32.000 ljudi, a u jugoistočnoj Aziji dvostruko više. Mnoge ruralne zajednice u tropskim krajevima u stalnom su riziku od zmija, a najugroženija su skupina mladi farmeri i djeca. Zdravstveni sustavi u napučenim dijelovima Afrike i Azije često su loše pripremljeni za tretiranje zmijskih ugriza.

Zbog manjkave kliničke obuke, hitnog prijevoza i pristupačnih lijekova, posljedice su često fatalne. Ugrizi otrovnica obično imaju tri posljedice opasne po zdravlje: nekontrolirano krvarenje, paralizu i nepovratno propadanje tkiva. Zato je ključno da žrtva ugriza što prije dobije odgovarajući lijek. Protuotrovi se dobivaju pomoću zmijskog otrova. To znači da protuotrova ima isto koliko i vrsta otrovnica (kobre, mambe, ljutice...). Toksini se razlikuju od vrste do vrste, a ponekad čak i unutar iste vrste zmija u različitim regijama. Zbog toga je često skupo i teško identificirati ispravan protuotrov.

Protuotrov se dobiva ubrizgavanjem male količine otrova u životinju, obično konja ili ovcu. Time se stimulira životinjski imunološki sustav da stvori antitijela koja neutraliziraju otrov. Ta se antitijela potom vade iz krvi životinje, te pročišćavanjem pretvaraju u protuotrov. Tretman protuotrovom mora se izvoditi u bolnicama, jer mnogi ljudi pate od ozbiljnih nuspojava. U Latinskoj Americi protuotrovi se proizvode uz vladine subvencije.

Skupi protuotrovi

Smrtnost od ugriza posebno je visoka u podsaharskoj Africi, gdje protuotrov stoji od 140 do 300 dolara po dozi, a za spašavanje života potrebno je između tri i deset doza. Tipični farmer u Svaziju godišnje zarađuje oko 600 dolara, što znači da su lijekovi mnogima nedostupni. Zbog toga je Afrika preplavljena neodgovarajućim i neučinkovitim protuotrovima, koji koštaju oko 30 dolara po dozi. Iako su mnoga afrička ministarstva zdravlja prigrlila ove lijekove kao spasonosno i jeftino rješenje, pokazalo se da su nedjelotvorni.

Jedna je manja studija provedena u bolnicama u Gani i Srednjoafričkoj Republici pokazala da je zbog korištenja jeftinih seruma smrtnost od ugriza porasla s dva na više od deset posto. Često su ti protuotrovi dobiveni od zmija iz drugih regija, pa se tako serumi dobiveni od indijskih zmija koriste u Africi. Drugi, pak, imaju tako nisku koncentraciju antitijela da su neučinkoviti. Zato broj potrebnih doza po osobi raste i do 30. Da situacija bude još gora, neki etablirani proizvođači kvalitetnih protuotrova povlače se s tržišta jer ne mogu konkurirati cijenom.

Dodatni je problem izostanak testiranja protuotrova, odnosno neovisnih kliničkih ispitivanje. Nacionalne agencije za lijekove ponekad odobravaju uporabu proizvoda bez snažnih dokaza njihove učinkovitosti ili usporedbe s postojećim tretmanima. Svjetska zdravstvena organizacija stoga je pokrenula sustav testiranja prije slanja na tržište, a prvi rezultati trebali bi biti objavljeni tijekom ove godine. To bi vladinim ustanovama, ljekarnicima i liječnicima trebalo omogućiti bolje razumijevanje koji su protuotrovi prikladni za određene regije, te koji proizvođači odgovorno proizvode svoje serume. No, proizvođači nisu obavezni sudjelovati u ovom programu, niti su zemlje obavezne ukloniti neodgovarajuće proizvode s tržišta.

Brojni izazovi

Djelotvoran protuotrov samo je jedan dio rješenja, preostaju još mnogi drugi izazovi kad se dogodi ugriz zmije otrovnice. Potrebno je uložiti više truda da bi se identificirale ugrožene zajednice i osigurala opskrba prihvatljivim lijekovima. Broj umrlih od ugriza smanjio bi se i kad bi obuka liječnika i ostalih zdravstvenih radnika bila primjerena, kao i kad bi se lokalne zajednice educiralo o rizicima zmijskih ugriza, prenosi BBC.

BROJKE
138.000 ljudi svake godine umire zbog ugriza zmija
450.000 ljudi svake godine trpi trajne posljedice po zdravlje
300 dolara stoji doza najskupljeg seruma, koliko iznosi i polugodišnja zarada farmera u Svaziju
30 dolara stoji jeftina doza seruma koja obično nije dovoljna za propisano tretiranje

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara