KORONAVIRUS

Zašto Hrvatskoj ide tako dobro u borbi s koronavirusom?

Zašto Hrvatskoj ide tako dobro u borbi s koronavirusom?
Foto: Pixsell/Milan Sabic

AKTUALNE brojke oboljelih i umrlih pokazuju da se Hrvatska za sada dobro nosi s pandemijom covida-19, da je među boljima u svijetu te da može biti primjer mnogima u Europi.

Od početka širenja virusa u Hrvatskoj stopa dnevnog porasta bila je relativno niska, jedna od nižih u svijetu, a posljednjih dana ona konačno pokazuje i pad.

Zaslužni su naši zdravstveni stručnjaci, ali i mediji

Hrvatska je rano otkrila prve uvezene slučajeve i njihove kontakte, rano je počela uvoditi određena ograničenja, ponekad čak i unatoč prosvjedima susjednih zemalja, a relativno brzo u odnosu na broj oboljelih uvela je jedan od najstrožih paketa mjera u svijetu. Za to su zaslužni naši brojni stručnjaci, dužnosnici i djelatnici iz zdravstvenog sustava.

No istraživanja pokazuju, a naši znanstvenici se slažu, da su za ovakav tijek stvari, među ostalim, zaslužni i mediji koji su vrlo rano identificirali ozbiljnost prijetnje novog virusa.

Kako bismo dobili što jasniju sliku o tome gdje se Hrvatska trenutno nalazi, kako djeluju provedene mjere, čemu možemo zahvaliti dobru situaciju i čemu se možemo nadati, konzultirali smo znanstvenike iz različitih područja - statističare, epidemiologe i psihologe.

Rast broja novooboljelih u Hrvatskoj potvrđeno usporava

Ministar zdravstva Vili Beroš prošli je tjedan izjavio da više nemamo eksponencijalan, nego linearan rast broja oboljelih, a krenulo je i relaksiranje određenih mjera poput rada tržnica.

O tome smo na Indexu već pisali sredinom veljače, no podsjetimo još jednom, virusnim infekcijama svojstven je eksponencijalan rast.

Matematičarka Posedel Šimović: Do nedavno smo bili na eksponencijalnoj krivulji rasta

Hrvatska matematičarka Petra Posedel Šimović s FER-a i Agronomije u suradnji s fizičarima Davorom Horvatićem i Nenadom Mijićem sa zagrebačkog PMF-a za Index je izradila grafikone kretanja broja oboljelih u kojima se jasno vide neki važni trendovi i ključne točke prekretnice.

„Mi smo do nedavno bili na eksponencijalnoj krivulji rasta“, rekla je Posedel.

„To je uobičajeno kada se zaraza počinje širiti. No najvažnije pitanje bilo je povećava li nam se značajno broj oboljelih u danu, odnosno je li to povećanje veće ili manje od povećanja u prethodnom danu. U jednom trenutku došli smo do stope dnevnog rasta od čak 26%. Taj postotak znači da se broj zaraženih u tri dana udvostručuje. Jasno je da nitko nikako ne želi imati toliku stopu rasta. Danska je u jednom trenutku, prije uvođenja strogih mjera, imala stopu od čak 60%, a većina europskih zemalja imala je oko 30%. Italija je u to vrijeme imala oko 29%“, pojasnila je Posedel.

Horvatić je za Index objasnio da se u svojim analizama situacije često konzultiraju s ponajboljim talijanskim statističarima, čije modele Posedel i unapređuje.

„Mi u našim izračunima uzimamo u obzir varijabilnost broja oboljelih, koja proizlazi iz slučajnosti u odabiru uzorka. Naime, jedan dan možete testirati jednu skupinu ljudi, a drugi dan neku drugu. Rezultati ne moraju slijediti pravilnost, već mogu značajno odskakati - neki dan biti veći od očekivanja, a drugi manji. Uvažili smo činjenicu da se ljudi testiraju na djelomično slučajan način. Naravno, stožer je imao određenu strategiju koga će testirati pa uzorak nije sasvim slučajan. No nama je bilo važno vidjeti kolike varijabilnosti imamo u stopi rasta. Da bi se konačno vidio jasan trend ili promjena u njemu, važno je imati statistički značajno smanjenje stope, a ne samo brojčano. Ako nema toga, nakon nekog dobrog dana ponovno može uslijediti neki jako loš. Morate dobiti jasne pokazatelje da vam broj novooboljelih statistički značajno pada čak i kada uzmete u obzir te moguće skokove i padove. Ti skokovi ili padovi spadaju u tzv. statističke fluktuacije i ispravan rad s njima je jedan od prvih alata koji znanstvenici moraju savladati da bi mogli obrađivati podatke. Njihovo zanemarivanje može nas navesti na krive zaključke“, kaže Horvatić.

Tim je iz navedenih razloga izlazio s rezultatima tek kada su oni davali jasnu sliku.

„Imali smo dvije objave. Kako bismo mogli pratiti eksponencijalan rast, morali smo imati neki značajniji broj oboljelih. Hrvatska je u eksponencijalnu krivulju jasno ušla 13. ožujka. Za to je trebalo imati barem 20 potvrđeno zaraženih. S manjim brojem od toga teško je išta ozbiljno promatrati. Nakon toga smo čekali do 23. ožujka kako bismo prikupili najmanje deset opažanja, jer ispod toga nema smisla raditi procjene budući da je statistička pogreška previše velika. Tada je stopa dnevnog povećanja broja zaraženih bila 21%. Imali smo statistički značajnu procjenu i znali smo da smo na eksponencijalnoj krivulji. To nam je omogućilo da se uspoređujemo s Talijanima, Dancima, Slovencima i sl. Italija je tada imala rast od 25%, SAD 28%, Francuska 30%, Švicarska 31%, Njemačka 33%, Austrija 34%, Irska 35%, a Španjolska i Danska čak 38%“, rekla je Posedel.

Rezultati mjera pokazuju se nakon tjedan dana

Matematičarka tumači da im je u drugoj objavi cilj bio provjeriti je li država u zadnjem tjednu uvedenim mjerama uspjela smanjiti stopu rasta u odnosu na prethodni tjedan.

„U njoj smo pokrili tjedan od 22. ožujka do 29. ožujka. Pokazalo se da smo u tjednu prije toga imali stopu 22% te da je u promatranom tjednu ona porasla na 23%. To povećanje nije bilo statistički značajno, međutim, bilo je jasno da još uvijek nemamo poboljšanje. Tu je bilo zanimljivo vidjeti da tada još ni SAD nije uspijevao smanjiti stopu. Italija jest i to statističkim značajem s 24% na 20%. I dalje je bila na eksponencijalnoj krivulji, no njezin rast je postao manji. Disciplinirani Danci u tom su tjednu svoju stopu s 31% uspjeli smanjiti na samo 20%“, kaže Posedel.

Istraživanja stope rasta u Italiji pokazala su da su mjere počele davati rezultate oko tjedan dana nakon njihova uvođenja 10. ožujka. Oni su eksponencijalnu krivulju imali još od 24. veljače. Do 17. ožujka imali su stopu rasta od 24%, a nakon toga ona je pala na 19%.

"Jako je važno kad su mjere uvedene"

„U Hrvatskoj smo restrikcije uveli u nekoliko navrata, no možemo računati da je to bilo 20. ožujka. Zahvaljujući tim mjerama mi smo stopu rasta negdje krajem mjeseca uspjeli smanjiti s 24% na 19%, a do danas za još koji postotak. Mi tu još uvijek govorimo o eksponencijalnom rastu, međutim, taj rast, kada je malen, u nekom intervalu može izgledati kao linearan. Na tim kratkim vremenskim intervalima zapravo i nije ključno možemo li govoriti o linearnom rastu ili eksponencijalnom, već koliki je nagib krivulje“, rekla je Posedel.

„Ovdje je bitno istaknuti da je jako važno znati u kojoj ste fazi uveli mjere. Ako su one stigle kasnije, već imate veliki broj zaraženih, mada govorite o sličnim postocima rasta. Ako ste krenuli ranije, dok su brojke još male, onda isti porast daje manje oboljelih i u konačnici umrlih. Također, vrijeme kada će se neka zemlja moći početi opuštati ovisit će o tome koliko su rano mjere uvedene. Sve ovo zvuči jako logično, no glavni je problem odrediti dovoljno jasno gdje se nalazite, a to ovisi o jako puno faktora. Jedan od bitnijih je vrijeme reakcije u detekciji zaraženih. Kako smo imali prilike čuti, pouzdani testovi nisu brzi i podatke ne možete dobiti na kraćoj vremenskoj skali“, dodala je.

Zasluge ljudi iz zdravstvenog sustava

Posljednjih tjedana puno se po medijima pisalo o zaslugama Kriznog stožera i ljudi u njemu za dobru situaciju koju imamo.

„Rekla bih da smo mi s mjerama krenuli rano i da smo primjer svim zemljama u Europskoj uniji. Struka je odlično napravila svoj posao“, priznala je naša matematičarka Posedel.

No važnu ulogu u pripremi sustava za borbu s epidemijom odigrali su i brojni drugi ljudi i dijelovi sustava koji se nisu našli u fokusu medija. Među njima svakako su i epidemiolozi raspoređeni u našem sustavu.

Profesor epidemiologije: Mi imamo epidemiološke timove, zapadne zemlje ih nikad nisu formirale

Branko Kolarić, profesor na Katedri za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, kaže da epidemiologija kao znanost u hrvatskom zdravstvu ima dugu tradiciju čiji korijeni sežu u 1893. godinu, kada je u Zagrebu osnovan Kraljevski zemaljski zavod za proizvodnju animalnog cjepiva protiv boginja.

„Kasnije, 1923. godine, osnovan je Epidemiološki zavod iz kojega je nakon nekoliko reorganizacija nastao sadašnji Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Epidemiologija kao posebna medicinska struka nastala je ranih tridesetih godina“, rekao je Kolarić.

Naš stručnjak smatra da je u pripremljenosti Hrvatske za borbu sa zaraznim bolestima važno i to što je epidemiologija u tzv. tranzicijskim zemljama do danas ostala snažno prisutna kao grana medicine, odnosno medicinska struka.

„Prednost takvog sustava je to što su epidemiološki timovi, koji se sastoje od liječnika specijalista epidemiologije, sanitarnog inženjera i sanitarnog tehničara, dio zdravstvene zaštite, dok je u većini zapadnih zemalja epidemiologija isključivo znanstvena grana i njome se bave znanstvenici različitih profila. Zapadne zemlje nikada nisu formirale epidemiološke timove zato što oni nešto poskupljuju sustav. No oni su dobro došli u vremenima kada se treba boriti s epidemijama. U našem sustavu epidemiolozi organiziraju i provode program cijepljenja, rade nadzor i suzbijanje epidemija, a ne samo njihovo otkrivanje i obradu podataka. Primjerice, pri epidemiji meningokokne sepse epidemiološki timovi procjenjuju rizik i propisuju kemoprofilaksu bliskim kontaktima što je efikasnije nego da to rade liječnici drugih specijalnosti. U mreži javne zdravstvene službe imamo jedan epidemiološki tim na 45.000 građana. Radi se o profesionalcima obučenim i uvježbanim za upravljanje epidemijama. Godišnje u Hrvatskoj imamo 150 do 200 registriranih epidemija, a prosječno se godišnje pojavi jedna nova zarazna bolest u ljudi, od kojih neke kao što su HIV, SARS, ptičja gripa i svinjska gripa, postanu ozbiljne prijetnje“, objasnio je Kolarić.

„U odgovoru na aktualnu pandemiju, kako sada stvari stoje, na vrijeme smo uveli potrebne mjere, prije svega održavanja socijalne distance, pojačane osobne higijene i higijene prostora te izdvajanja oboljelih i osoba koje su imale jasnu epidemiološku vezu iz populacije dok ne prođe jedan inkubacijski period bolesti od 14 dana. Ako se uspoređujemo sa zemljama koje su pokušale drugačije scenarije, poput Švedske i Brazila, možemo vidjeti da su naše mjere opravdane te da ih gotovo sve zemlje, manje ili više efikasno, provode. Takve odluke nije jednostavno donijeti jer je lako doživjeti kritiku i otpor javnosti. Sjetimo se samo teorija zavjere tijekom posljednje pandemijske gripe 2009., tzv. svinjske gripe“, poručio je naš epidemiolog.

Zasluge medija za shvaćanje ozbiljnosti situacije

Čelni ljudi stožera na svojim su presicama i u porukama javnosti često isticali značaj ozbiljnosti u ponašanju građana koja je u Hrvatskoj na zavidnoj razini.

Neka novija istraživanja pokazala su da su u odgovoru nacije na pandemiju važnu ulogu odigrali i mediji koji su s jedne strane formirali mišljenje javnosti, a s druge poticali politiku i sustav.

Primjerice, jedno istraživanje provedeno u više zemalja utvrdilo je da postoji snažna korelacija između ozbiljnosti, čak i straha s kojim stanovništvo doživljava covid-19 i uspješnosti mjera koje su uvele njihove vlasti.

„Budući da se čini da agresivne mjere prevencije djeluju, strah bi mogao biti nužan dio rješenja“, zaključio je u Forbesu autor jedne takve analize.

Index je s tekstovima na temu ozbiljnosti prijetnje koju je predstavljao novi virus krenuo vrlo rano, još sredinom siječnja (pogledajte dolje neke od prvih tekstova objavljenih na Indexu). Nakon toga ta je tema praćena svakodnevno, a ubrzo je uvedeno i praćenje ključnih podataka na tablicama i trakama na vrhu naslovnice. Nažalost, zbog toga se našao na udaru kritika dijela javnosti i novinarske struke koji su to doživjeli kao lov na klikove.

U Kini vlada misteriozna upala pluća. Što je tome uzrok?

Misteriozni kineski virus proširio se na Japan, nalikuje smrtonosnom SARS-u

Novi misteriozni virus napao stotine u četiri države. Koliko se trebamo bojati?

Posedel smatra da je takva procjena bila pogrešna.

„Kada su se neki još smijali Indexu zbog praćenja stvari iz minute u minutu, ispalo je da ste bili u pravu. Index je imao dobro znanstveno potkrijepljene tekstove koji su jasno pokazivali da je situacija ozbiljna i da se treba na vrijeme pripremiti“, rekla je.

Prazan centar Zagreba

Epidemiolog citira Andriju Štampara: Važnije je obavještavanje naroda od zakona

Kolarić je sličnog mišljenja.

„Mediji igraju iznimno značajnu ulogu u uvođenju i provođenju mjera, na čemu im zahvaljujem od srca, kao i svim građanima koji se, u velikoj većini, ozbiljno pridržavaju mjera. Zato trenutno imamo jednu od najpovoljnijih epidemioloških situacija po pitanju koronavirusa u svijetu. Prvi od deset principa dr. Andrije Štampara, koji su i danas temelj javnoga zdravstva i socijalne medicine, je: 'Važnije je obavještavanje naroda od zakona.' I to se u ovoj pandemiji ponovo potvrđuje. Komunikacija Stožera civilne zaštite i adekvatno prenošenje informacija ključ su uspjeha provođenja mjera koje ovako snažno utječu na svakodnevicu svih nas“, rekao je Kolarić.

Rast zabrinutosti vidi se u porastu u poštivanju svih mjera

Psihologinja Anita Lauri Korajlija s Filozofskog fakulteta u Zagrebu sa svojim je kolegicama provela istraživanje koje pokazuje da je ozbiljnost shvaćanja covida-19 relativno brzo rasla u Hrvatskoj.

„Kod nas je svakako, prema našim rezultatima, došlo do promjene u percepciji ozbiljnosti koronavirusa i bolesti covida-19 u tri tjedna, od pojave prvog oboljelog 25. veljače do 19. ožujka kada je prva osoba umrla od covida-19“, tumači Korajlija.

„U prvom valu je 23,1% sudionika izražavao zabrinutost zbog bolesti, dok je 56,2% navodilo da nisu zabrinuti. Njih 21,6% smatralo je da bi, ako se razbole, bolest mogla biti ozbiljna, dok je njih 61,4% vjerovalo da se kod njih ne bi radilo o ozbiljnoj bolesti. U tom trenutku 53,5% sudionika smatralo je da se ne radi o virusu koji je opasniji od gripe, dok ga je opasnijim percipiralo samo 26,3% sudionika. U sljedeća tri tjedna došlo je do značajne promjene u percepciji. Samo 4,7% sudionika smatralo je da se radi o virusu koji nije opasniji od gripe, dok ga je opasnijim percipiralo 82%. Što se tiče percepcije ozbiljnosti bolesti ako se razbole, 45,4% smatralo je da bi bolest bila ozbiljna, a njih 31% da ne bi. Čak 66,7% sudionika izražavalo je zabrinutost oko koronavirusa i bolesti“, rekla je naša psihologinja.

„Važno je istaknuti da se taj porast zabrinutosti jasno vidi i u značajnom porastu u poštivanju svih mjera koje propisuje Nacionalni krizni stožer“, poručila je.

Poruka epidemiologa za kraj

Kolarić kaže da nikako ne bismo trebali misliti da se kraj pandemije bliži te da još nikako nije vrijeme za opuštanje.

„Da se ne zavaravamo, trenutna povoljna situacija može se lako i brzo preokrenuti, u slučaju da se, primjerice, dogodi nekoliko grupiranja oboljelih u domovima za starije. Stoga smo još dosta daleko od pobjede nad ovim virusom. Košarkaškim ili vaterpolskim rječnikom, dobili smo tek prvu četvrtinu“, rekao je Kolarić. 

„Što se popuštanja mjera tiče, stožer svakodnevno važe i procjenjuje prioritete za moguće ublažavanje, ali i pooštravanje mjera koje su od najvećeg utjecaja na zdravlje, a zatim i gospodarstvo i kvalitetu života građana. Zahtjevno će biti odlučiti kada je vrijeme za vraćanje u klupe učenika i studenata. Sigurno je da će se zadnje uklanjati mjere koje nose veliki rizik za transmisiju bolesti, uključujući velika okupljanja, primjerice, koncerti na stadionima ili u velikim dvoranama. Njih trenutno, na žalost, promatramo kao luksuz.

Želio bih svima čestitati predstojeće blagdane i zamoliti da ih provedemo u skladu s aktualnim mjerama i preporukama, a da ljepotu pronađemo u drugim vidovima komunikacija koje izuzimaju bliski fizički kontakt s osobama s kojima ne živimo svakodnevno“, poručio je za kraj Kolarić.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara