NAKON poraza Republikanske stranke predsjednika Donalda Trumpa na međuizborima, u Tokiju raste zabrinutost da bi Sjedinjene Države mogle žrtvovati interese svojih saveznika u Indo-Pacifiku, piše u analizi DW.

Sljedećeg tjedna očekuje se susret kineskog, ruskog i američkog predsjednika na marginama summita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC) u kineskom Shenzhenu. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su pripreme za sastanak u punom jeku.

Na summitu će sudjelovati i japanska premijerka Sanae Takaichi. U Tokiju strahuju da bi Donald Trump, nakon teškog izbornog poraza, mogao pokušati ostvariti brzi vanjskopolitički uspjeh kako bi pokazao svoje državničke sposobnosti, pritom zanemarujući interese američkih saveznika u regiji.

Japanski ministar vanjskih poslova Toshimitsu Motegi razgovarao je 9. studenoga na marginama sastanka ministara vanjskih poslova skupine G7 u Parizu s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom.

Nakon razgovora japansko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da dvije zemlje žele nastaviti jačati sigurnosnu suradnju kako bi unaprijedile sposobnosti japansko-američkog saveza za odvraćanje prijetnji i reagiranje na njih. Također su najavile da će ostati u bliskom kontaktu oko situacije u Indo-Pacifiku. Detalji dogovora nisu poznati.

Zašto je Japan zabrinut?

"Japan strahuje da bi Trump, suočen s republikanskom manjinom u oba doma novog Kongresa i oslabljen u unutarnjoj politici, mogao iskoristiti predsjedničke ovlasti kako bi se više usredotočio na vanjsku politiku", kaže Sebastian Maslow, profesor politologije na Sveučilištu u Tokiju.

Prema njegovim riječima, eventualni američko-kineski sporazum mogao bi kineskom predsjedniku Xi Jinpingu otvoriti prostor za povećanje pritiska na Japan.

"S obzirom na napete kinesko-japanske odnose, to premijerku Takaichi dovodi u težak položaj i moglo bi je prisiliti da ponovno razmotri američko-kineske odnose", smatra Maslow.

Margarita Estévez-Abe, profesorica na Sveučilištu Syracuse i stručnjakinja za japansku politiku, upozorava da Japan strahuje od "Trumpa koji je usredotočen na dogovore i koji bi Tajvan koristio kao pregovarački adut".

Prema njezinim riječima, Trump je nakon svibanjskog sastanka sa Xi Jinpingom američku prodaju oružja Tajvanu navodno opisao kao "dobar pregovarački instrument prema Kini".

Očuvanje geopolitičke ravnoteže

Japan je zabrinut i zbog mogućeg približavanja Washingtona Sjevernoj Koreji i Rusiji. Estévez-Abe ističe da je Japan najvažnije američko vojno uporište u Indo-Pacifiku te da Washingtonu nije u interesu dopustiti provokativno ponašanje Rusije i Sjeverne Koreje prema Japanu.

No upozorava da bi rast prijetnji, uz američku popustljivost, mogao oslabiti povjerenje Tokija u savez sa SAD-om.

Maslow navodi kako je japanska sigurnosna strategija usmjerena na zaštitu liberalnog međunarodnog poretka i obuzdavanje kineskog utjecaja u Indo-Pacifiku.

"Japan savez sa SAD-om ističe kao temelj svoje vanjske i sigurnosne politike. No stvarnost je da nema plan B ako se taj savez raspadne", upozorava.

Jačanje sigurnosnih partnerstava

Maslow naglašava da su napori na jačanju japanskih oružanih snaga čvrsto vezani uz japansko-američki savez te da su pozivi na potpuno samostalne obrambene sposobnosti kratkoročno nerealni zbog ograničenih kapaciteta zemlje.

Tijekom proteklog desetljeća Tokio je sustavno širio mrežu sigurnosnih partnerstava. To uključuje intenzivniju obrambenu suradnju sa zemljama Europske unije i NATO-a, razvoj gotovo savezničkih odnosa s Australijom te sudjelovanje u različitim sigurnosnim inicijativama u Indo-Pacifiku, među ostalim s Filipinima.

Takva politika odražava težnju Japana da igra aktivniju ulogu u oblikovanju regionalne i globalne sigurnosti, smatra Maslow.

Tokio se nada da tijekom preostale dvije godine Trumpova mandata neće doći do ozbiljnijih regionalnih sukoba te da odlučnost Washingtona neće biti stavljena na kušnju prije dolaska nove i "strateški susretljivije vlade", dodaje Estévez-Abe.

Ipak, Maslow upozorava da "nada nije strategija". Japan, kaže, mora nastaviti i pojačati napore za očuvanje saveza sa SAD-om, povećavati izdvajanja za obranu i istodobno jačati vlastitu ekonomsku sigurnost.