GRČKA i Makedonija konačno su postigle dogovor oko imena potonje države - Sjeverna Makedonija. Evo zašto im je trebalo toliko dugo i što se će sada dogoditi.

>> Konačno je: Grčka i Makedonija dogovorile se oko imena

Ime Sjeverna Makedonija dogovoreno je nakon punih 27 godina od raspada Jugoslavije, kada se Grčka oštro usprotivila imenu njenog novog sjevernog susjeda. Zbog protivljenja Grčke, Makedonija je u UN-u priznata pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. Grčka je zbog ovog dugogodišnjeg spora blokirala pristup Makedonije EU i NATO-u. 

Makedonci i makedonski jezik će se i dalje tako zvati

Ipak, po novom dogovoru, narod Sjeverne Makedonije i dalje će biti poznat kao Makedonci, a jezik kao makedonski.

Značajno je također to što će novo ime države morati početi službeno koristiti i 140 država koje su u međuvremenu priznale Makedoniju pod tim imenom, što uključuje i Hrvatsku. Također, ime Sjeverna Makedonija moći će se koristiti i u engleskoj verziji Northern Macedonia, javlja BBC.

U sklopu pregovora izneseno je još nekoliko prijedloga - Gornja Makedonija, Nova Makedonija i Ilindenska Makedonija, ali svi su na kraju odbačeni. 

U čemu je točno bio problem s Makedonijom?

Glavni uzrok spora bio je taj što je Makedonija ime sjeverne pokrajine u Grčkoj, kojoj pripada drugi najveći grčki grad Solun - kao i antičke grčke pokrajine najpoznatije po grčkom osvajaču i vladaru Aleksandru Velikom.

Stoga, kad je Makedonija preuzela to ime kao neovisna država, nakon raspada Jugoslavije, to je razbjesnilo Grke koji tvrde da ova zemlja i njen slavenski narod nemaju nikakve veze s antičkom Makedonijom. Osim toga, Grci su strahovali da bi Makedonija, zbog imena koje dijele, mogla imati teritorijalna posezanja za dijelovima njihove pokrajine. 

Makedonija je samo produbila te strahove kad je nazvala svoj glavni aerodrom u Skopju po Aleksandru Velikom, kao i autocestu koja vodi od srpske do grčke granice.

Je li sve ovo zaista zbog Aleksandra Velikog?

Iako je Aleksandar Veliki najprepoznatljiviji simbol grčko-makedonskog spora, razlozi su ipak mnogo ozbiljniji i ne sežu toliko daleko u prošlost. 

Kad su Osmanlije protjerane iz šire regije poznate kao Makedonije u Balkanskim ratovima 1912.-1913., ona je podijeljena između Grčke, Srbije i Bugarske. U Drugom svjetskom ratu, nacistička i fašistička saveznica Bugarska okupirala je i grčku i jugoslavensku Makedoniju. Nakon poraza nacifašističke osovine, u Grčkom građanskom ratu između nacionalista i komunista sudjelovali su i komunisti iz Jugoslavije i Bugarske.

Što se promijenilo?

Nakon dugogodišnjih prijepora i nesklonosti kompromisu, između dviju vlada, grčkog premijera Aleksisa Ciprasa i makedonskog premijera Zorana Zaeva, došlo je do zatopljenja i suglasja oko toga da ovaj spor treba konačno riješiti. Makedonija je kao znak dobre volje ove godine promijenila ime aerodroma u Međunarodni aerodrom Skoplje, a autoceste u Prijateljstvo.

Usto, NATO i EU su izvršili dodatan pritisak da se spor riješi zbog zabrinutosti o sve većem ruskom utjecaju na Balkanu, kako bi se Makedonija konačno mogla pridružiti NATO-u.

Kad su se Zaev i Cipras našli na EU summitu u Bugarskoj prošlog mjeseca, počelo se nagađati da je dogovor blizu. Nakon dugog telefonskog razgovora u ponedjeljak i još jednog jučer, Cipras je izvijestio grčkog predsjednika, a Zaev objavio rezultat dogovora uživo na televiziji, nazvavši ga povijesnim. "Nema povratka natrag", poručio je znakovito. Cipras je također u obraćanju uživo rekao da je ovo "velika diplomatska pobjeda, ali i velika povijesna prilika".

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji se nedavno sastao s obojicom premijera, pohvalio je njihovu voljud da se spor "koji je predugo utjecao na regiju" konačno riješi. 

Što sad?

Sporazum o novom imenu bit će potpisan na obali jezera Prespa, na granici dviju zemalja. 

Međutim, sporazum mora prihvatiti i makedonski parlament, i to prije summita EU lidera 28. lipnja. Nakon toga moraju ga prihvatiti i makedonski glasači na referendumu koji će se održati najesen.

Ako referendum prođe, makedonska vlada će morati promijeniti Ustav i u njega unijeti novo ime, što je ključni zahtjev Grčke. Nakon toga će sporazum ratificirati i grčki parlament.

Ipak, nema garancija da će grčka ili makedonska oporba prihvatiti prijedlog. Grci su ranije ovog mjeseca prosvjedovali protiv dogovora u čak 25 gradova, od Pele, koja je rodno mjesto Aleksandra Velikog, do Soluna. Slavni grčki skladatelj Mikis Theodorakis (92) tada je rekao da Makedonija nije legitimna država jer "Makedonija je bila i uvijek će biti grčka".

Ipak, teško je vidjeti kako bi drukčije ovaj dugogodišnji spor mogao konačno biti razriješen. U slučaju da ipak dođe do novih nesuglasica, dvije strane će se vjerojatno obratiti za pomoć američkom diplomatu Matthewu Nimitzu, koji još od 1994. uime UN-a posreduje između Skoplja i Makedonije.