NA DANAŠNJI dan, 31. kolovoza 1914. godine, ruski car Nikola II. donio je odluku kojom je Sankt Peterburg preimenovan u Petrograd. Jedan od najpoznatijih europskih gradova tako je prvi put u svojoj povijesti službeno promijenio ime, a razlog nije bio slučajan: Rusija je upravo ušla u Prvi svjetski rat protiv Njemačke.

Ime Sankt Peterburg u tom je trenutku postalo politički problem jer je u Rusiji snažno raslo protunjemačko raspoloženje. Naziv grada zvučao je previše njemački, posebno njegov završetak -burg, pa je odlučeno da ruska prijestolnica dobije slavenskije ime.

Tako je Sankt Peterburg postao Petrograd.

Grad koji je trebao Rusiju približiti Europi

Sankt Peterburg osnovao je Petar Veliki 1703. godine, tijekom rata sa Švedskom za izlaz Rusije na Baltičko more. Grad je izrastao u simbol njegove ambicije da modernizira Rusiju i približi je zapadnoj Europi.

Petar ga je 1712. učinio ruskom prijestolnicom, a ime je oblikovano pod snažnim utjecajem zapadnoeuropskih jezika. Upravo je ono što je početkom 18. stoljeća predstavljalo otvorenost prema Zapadu dva stoljeća kasnije postalo problem.

Nakon što je Njemačka 1. kolovoza 1914. objavila rat Rusiji, zemljom je zahvatio val patriotizma, ali i sve snažnijeg neprijateljstva prema svemu što se doživljavalo kao njemačko.

Promjena imena glavnog grada bila je jedan od najuočljivijih simbola tog raspoloženja.

Ideja nije nastala preko noći

Zanimljivo je da naziv Petrograd nije izmišljen 1914. godine. Postojao je i mnogo ranije kao slavenska alternativa imenu Peterburg, a koristili su ga i ruski književnici.

Arhivi Sankt Peterburga navode da se u argumentima za promjenu imena spominjao i Aleksandar Puškin, koji je u svojem djelu Brončani konjanik grad nazivao Petrogradom. Ideja je tako mogla biti predstavljena kao povratak ruskoj i slavenskoj tradiciji, a ne samo kao ratna reakcija.

Javni prijedlog za promjenu imena pojavio se već tijekom ljeta 1914. U glavnom gradu Rusije živjela je i češka zajednica koja je pozvala na uklanjanje njemačkog oblika imena, tvrdeći da bi se trebao koristiti ruski naziv Petrograd.

Nikola II. odluku je konačno donio 18. kolovoza prema tadašnjem ruskom julijanskom kalendaru, odnosno 31. kolovoza prema gregorijanskom kalendaru koji danas koristimo.

Petrograd je ubrzo postao pozornica revolucije

Novo ime grada trajalo je samo deset godina, ali upravo se u tih deset godina dogodilo jedno od najdramatičnijih razdoblja ruske povijesti.

Kada je 1917. izbila Februarska revolucija koja je dovela do abdikacije Nikole II., grad se zvao Petrograd. Nekoliko mjeseci kasnije ovdje se odvijala i Oktobarska revolucija kojom su boljševici predvođeni Vladimirom Lenjinom preuzeli vlast.

Time je grad koji je Petar Veliki zamislio kao prozor Rusije prema Europi postao središte revolucije koja će potpuno srušiti politički sustav Ruskog Carstva.

Ironično, car koji je Petrogradu dao novo ime samo tri godine ranije tada je izgubio prijestolje.

Nakon Petrograda stigao je Lenjingrad

Ime Petrograd također nije dugo preživjelo.

Nakon smrti Vladimira Lenjina u siječnju 1924. sovjetske vlasti odlučile su grad nazvati Lenjingrad. Pod tim će imenom ostati gotovo 67 godina.

Upravo kao Lenjingrad grad je prošao i kroz jedno od najtežih poglavlja svoje povijesti, gotovo 900 dana dugu nacističku opsadu tijekom Drugog svjetskog rata.

Tek pred sam raspad Sovjetskog Saveza stanovnici su dobili priliku odlučiti žele li povratak starog imena.

Na referendumu 1991. većina se izjasnila za povratak povijesnog naziva, a grad je u rujnu iste godine ponovno službeno postao Sankt Peterburg.

Tako je jedan grad u manje od osam desetljeća prošao kroz tri imena koja gotovo savršeno prate rusku povijest 20. stoljeća: Sankt Peterburg bio je grad carske Rusije, Petrograd grad revolucije, a Lenjingrad jedan od najvećih simbola Sovjetskog Saveza.