STANOVNICI zgrade u ulici Rjazanski prospekt u Moskvi čuli su eksploziju u utorak ujutro i kada su pogledali kroz prozor ugledali su dva tijela na tlu. Ruski Istražni odbor kasnije je potvrdio da su žrtve general-pukovnik Igor Kirilov i njegov pomoćnik Ilja Polikarpov.

Reakcije u Moskvi i Kijevu

Istražitelji su izjavili da je bomba bila postavljena u električni romobil ostavljen kraj ulaza u zgradu. Eksplodirala je u trenutku kada su žrtve napuštale zgradu. Navodi se da je osumnjičeni atentator pratio kretanje Kirilova nadzornim kamerama postavljenima u unajmljenom vozilu, koje je parkirao u blizini zgrade.

Istražni odbor otvorio je kazneni postupak zbog optužbi za terorizam, ubojstvo i ilegalnu trgovinu oružjem. Ruski mediji, pozivajući se na izvore iz Istražnog odbora, izvijestili su da vlasti sumnjaju kako su ukrajinske obavještajne službe organizirale eksploziju.

Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je da je Kirilov "godinama sustavno razotkrivao zločine Anglosaksonaca". Zastupnik Državne dume Jevgenij Revenko optužio je Ukrajinu za organizaciju atentata, rekavši: "Kijevski režim... pokazao je svoju kriminalnu narav."

U međuvremenu je, Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika, odbacio optužbe koje povezuju Kijev s eksplozijom. Eksplozija do koje je došlo jučer dogodila se dan nakon što je Sigurnosna služba Ukrajine (SBU) optužila Kirilova u odsutnosti za naredbu o korištenju kemijskog oružja protiv ukrajinskih oružanih snaga.

Briga za Asadov ugled

Kirilov je 2017. godine imenovan načelnikom ruskih Snaga za nuklearnu, biološku i kemijsku obranu (NBC). Kasnije te godine postao je glasnogovornik ruske vlade u vezi s napadom kemijskim oružjem u sirijskom gradu Dumi, u kojem je u travnju 2017. poginulo više desetaka ljudi, piše Deutsche Welle.

Tada su Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska optužile režim tadašnjeg predsjednika Bašara al-Asada za taj napad te su kao odgovor napale nekoliko vladinih ciljeva u Siriji. Na tiskovnoj konferenciji koju su u Den Haagu organizirale Rusija i Sirija, Kirilov je tvrdio da je kemijski napad insceniran.

Prema njegovim riječima, bojni otrov sarin namjerno je dodan u neke uzorke prikupljene na mjestu napada. Ta tvrdnja nikada nije pouzdano dokazana.

Lažne tvrdnje o biološkim laboratorijima u Ukrajini

Brifinzi poput onog u Den Haagu, na kojima je Kirilov bio glavni govornik, postali su češći nakon što je Rusija u veljači 2022. pokrenula opsežnu invaziju na Ukrajinu. U svojim govorima Kirilov je optužio Sjedinjene Države da grade laboratorije u Ukrajini za razvoj biološkog oružja namijenjenog za borbu protiv Rusije.

Prema njegovim tvrdnjama, Amerikanci su namjeravali dronovima prenositi komarce zaražene virusom žute groznice na područja na kojima su raspoređene ruske trupe. Za te optužbe nije pružio nikakve dokaze. Također nije ponudio dokaze ni za svoju izjavu da je porast slučajeva ptičje gripe u Rusiji posljedica migracije zaraženih ptica iz Ukrajine.

Osim toga, Kirilov je tvrdio da ukrajinska vojska koristi otrovne tvari na bojišnici i izvodi terorističke napade. Jedna od njegovih posljednjih tvrdnji u kolovozu ove godine bila je da je Ukrajina spremna koristiti tzv. prljavu bombu za širenje radioaktivnih tvari na vlastitom teritoriju.

Zašto Kirilov?

Njemački politolog i stručnjak za Rusiju Hans-Henning Schröder vidi Kirilovove lažne tvrdnje kao propagandu za opravdanje ničim izazvanog rata Rusije protiv Ukrajine. Schröder je rekao da je Kirilov imao zadatak uvjeriti Ruse, unutar i izvan Rusije, da je Ukrajina opasna i da je ruska ofenziva spriječila zlokobne planove Kijeva za Rusiju.

Schröder pretpostavlja da je Kirilovova uloga propagandista privukla pozornost ukrajinskih obavještajnih službi. Inače Kirilov ne bi bio od većeg interesa za Ukrajinske sigurnosne službe (SBU) jer nije zapovijedao trupama niti bio odgovoran za raspoređivanje vojnika ili oružanih sustava, dodao je Schröder.

"Čin sabotaže"

Više medija navodi izvore iz SBU-a koji kažu da je Ukrajinska sigurnosna služba doista preuzela odgovornost za ubojstvo Kirilova. Ako je to istina, prema Oleksiju Melniku, koji vodi programe vanjske politike i međunarodne sigurnosti u Razumkov centru u Kijevu, taj čin ne bi trebao biti tretiran kao teroristički napad.

"Kada su dvije države u ratu i aktivni vojni časnik protivničke strane bude eliminiran, to se treba klasificirati kao čin sabotaže", rekao je Melnik. Postoje i drugi potencijalni osumnjičenici za eksploziju osim SBU-a.

Melnik i Schröder kažu da bi iza Kirilovovog ubojstva mogao stajati i korporativni ili međuresorni sukob. Schröder je dodao da se ovo ubojstvo također može promatrati u kontekstu čistki u ruskom Ministarstvu obrane koje su započele nakon što je Putin smijenio bivšeg ministra obrane Sergeja Šojgua u svibnju.

"Svakako se mogu zamisliti sukobi oko resursa, gdje jedna skupina kuje zavjeru protiv druge," rekao je Schröder. "No dosad zapravo znamo vrlo malo o nasilnim sukobima između suparničkih kriminalnih skupina unutar Ministarstva obrane."