NAKON što je Index otkrio priču o Gabrijelu Bebiću, dječaku iz Metkovića koji je umro od posljedica sepse, a kojega su dva dana prije smrti dva puta s Hitne u Metkoviću poslali kući, a treći put pedijatru, javnost se digla na noge, a u Metković su poslane brojne inspekcije. Jednu je provela Hrvatska liječnička komora, a te smo nalaze objavili iako ih je Komora skrivala od javnosti.

>>Objavljujemo tajne nalaze Komore o smrti malog Gabrijela

>>Jedina koja će biti kažnjena je liječnica koja je pomogla Gabrijelu?

Komora je, kako smo već pisali, najviše propusta utvrdila kod dr. Ksenije Kaleb, pedijatrice DZ-a Metković, koja je dječaka primila nakon što su ga na Hitnoj i kod drugog pedijatra odbili odmah primiti, iako je dječak u tom trenu bio životno ugrožen. Postavlja se pitanje: Zašto se baš njoj najviše zamjera?

Karačić: Onaj tko govori i ukazuje na nepravilnosti biva kažnjen

Predsjednica Udruge za zaštitu prava pacijenata Jasna Karačić smatra da je razlog u tome što je dr. Kaleb prva liječnica koja je progovorila o nevjerojatnom tretmanu malenog Gabrijela Bebića u Domu zdravlja Metković.

"Uz dužno poštovanje vodstvu Komore, smatramo kako cijelo postupanje nije izvedeno na primjeren način i da postoje procedure koje se moraju poštovati, a prije svega očuvati dostojanstvo pacijenta, tim više što ga nažalost više nema. Niti se očuvalo dostojanstvo liječnika, niti su se zaštitili pacijenti, niti dignitet preminulog djeteta i njegovih roditelja. Danas je vrijeme takvo da onaj koji govori, ukazuje na nepravilnosti i vrijedno radi, biva kažnjen, u ovom slučaju to se odnosi na dr. Kaleb koja je prva postavila dijagnozu i pomogla dječaku",  rekla je za Index Jasna Karačić.

"Za Gabrijela treba istina, a istinu trebaju utvrditi sud i DORH, nikakva Komora ni stručni nadzori"

Navodi kako istovremeno "oni koji šute i ne rade što trebaju, rade što hoće i nitko im ništa ne može".

"Zar baš nitko ne može ništa? Čast izuzecima, onima koji u ovom sustavu postaju mađioničari da bi napravili sve za pacijente. Borba za pozicije ipak daje prednost Hipokratovoj zakletvi pa se logično postavlja pitanje transparentnosti i u samoj Komori. Tko, zašto i kome? I onda dođemo do pravog problema: Koliko vrijedi riječ pacijenta u ovakvom nadzoru? Koliko mu se vjeruje u odnosu na iskaze onih koji su mu nametnuti autoritet? Mišljenje pacijenata bi u ovome trebalo poštivati, a uopće se ne sluša, zar nije dovoljan razlog da je roditelj dijete nekoliko puta vodio na pregled? Očito je primijetio da nešto nije kako treba, dao je povjerenje u sustav koji ga je iznevjerio. I što sad? Koje zadovoljstvo može imati roditelj koji je izgubio dijete? Je li dovoljna kazna razvlačenje simptoma bolesti na sva zvona? Za Gabrijela treba istina, a istinu trebaju utvrditi sud i DORH, nikakva Komora ni stručni nadzori. Kad sud utvrdi odgovornost, onda je Komora po njihovom nalogu dužna postupati po pitanju licenca, a dok nije tako, nitko nam ne garantira pravu istinu. Saznat ćemo tek šturi dio ove bolne priče, dok se ne zaboravi, no mi je zaboraviti nećemo", smatra Karačić.

Naime, upravo nam je dr. Ksenija Kaleb prva dala izjavu u kojoj je prozvala ostale liječnike koji djetetu nisu na vrijeme pomogli te je dječak na kraju preminuo.

"Jako mi je žao i kao liječnik se ne mogu pomiriti s činjenicom da ga je otac u zadnjih 20 sati vodio kod 4 liječnika"

"Kad je dječak došao k meni u ordinaciju, pristupila sam pregledu i odmah na prvi pogled sam uočila da je dijete vitalno ugroženo i posumnjala na sepsu. Dijete je bilo ataktično, jedva je disao, teturao je, nije mogao održavati ravnotežu. Od sepse je bio u hipotenziji, ruke i nokti su mu poplavili. Disanje na desnoj strani pluća nije se uopće čulo. Nije mogao govoriti. Nije mogao otvoriti usta, grlo mu je bilo žareće crveno, posumnjala sam odmah da se uslijed upale razvija sepsa. Dijete je bilo slabog kontakta i klonulo. Problem je što u Domu zdravlja ne možemo napraviti brze pretrage krvi, već moramo čekati dva do tri sata, a vremena za čekanje nije bilo. Odmah sam ocu rekla da ga vodimo na Hitnu medicinsku pomoć koja je kat ispod nas, da se započnu mjere naprednog održavanja života i da ga se što prije preveze u KBC Split jer je svaka minuta bitna. Na Hitnoj sam ih uputila u to što treba, a liječnica s Hitne mi je rekla da ga oni preuzimaju i rukom dala znak da odem. A s Hitne je nakon sat i 20 minuta dijete odveo helikopter u Split, no sve je to bilo kasno. Jako mi je žao i kao liječnik se ne mogu pomiriti s činjenicom da ga je otac u zadnjih 20 sati, od nedjelje do ponedjeljka vodio kod 4 liječnika, dva puta na Hitnu u nedjelju, potom u ponedjeljak kod pedijatra, pa na Hitnu pa onda tek kod mene i da se na kraju dogodio smrtni ishod. Ni jednom mu nisu vađeni laboratorijski nalazi. Imao je gripu koja obara leukocite i onda imao nesreću da je dobio gnojni streptokok koji je nesmetano napravio velike probleme na svim organima. To je prestrašno", ispričala je dr. Kaleb za Index u prosincu, kad smo objavili prvi tekst.

>> Dječak iz Metkovića više puta je bio na Hitnoj, a oni su ga slali kući. Umro je

Znakovito je da je nakon izjave dr. Kaleb za Index, u kojoj je prozvala ostale liječnike koji nisu pomogli malenom Gabrijelu Bebiću, upravo njoj Komora našla najviše propusta.

Propusti koje je Komora utvrdila kod dr. Kaleb

"Imenovana liječnica morala je u svojoj pedijatrijskoj ambulanti neodgodivo započeti s volumenom nadoknadom bolusima kristaloidnih otopina do uspostave poželjnih vrijednosti kapilarnog punjena. Trebala je ordinirati s obzirom na sumnju da se radilo o nedjelotvornosti aktualne antibiotske terapije, prvu dozu antibiotika širokog spektra. Značaj ranog ordiniranja antibiotika širokog spektra već unutar prvog do trećeg sata od uspostavljanja dijagnoze sepse sadržan je u smjernicama za sepsu", navodi se u zaključku Komisije HLK.

Međutim, kako doznajemo, antibiotike širokog spektra nemaju u domovima zdravlja nego samo u bolnicama, ali liječnici Kaleb to ipak stavljaju na teret.

Nadalje Komisija navodi kako je "obzirom da se radilo o teškoj hipoksemiji i hipoksiji imenovana liječnica neodgodivo morala započeti provođenje potpore dišnom sustavu, početno putem terapije kisikom na masku sa spremnikom, potom u slučaju izostanka terapijskog odgovora, istu je trebalo eskalirati do postizanja adekvatnog kliničkog odgovora".

"Ukoliko imenovana liječnica nije mogla isto primijeniti u ordinaciji u kojoj obavlja djelatnost zbog nedostatnih tehničkih uvjeta, ista je trebala provoditi u ordinaciji Hitne medicinske pomoći na način da je trebala adekvatno sudjelovati u liječenju vitalno ugroženog pacijenta odnosno pomagati liječnici i ostalim djelatnicima Hitne tijekom cijelog razdoblja zbrinjavanja pacijenta, od prijema pa sve do predaje liječniku helikopterskog tima HMP. Ukoliko se radi o liječenju djece, što je i bio slučaj, svakako je bolje da to čine liječnici specijalisti za dječje bolesti budući da je u programu usavršavanja doktora medicine iz pedijatrije predviđeno kako liječnik specijalist pedijatrije može i mora provoditi mjere vitalne podrške životno ugroženom djetetu", navodi se u zaključku Komore.

Izjava djeteta kao olakotna okolnost

Istovremeno je Komora za liječnicu na Hitnoj, Danijelu Dragobratović, utvrdila da je dijete došlo s boli u prsima koja je osnovni simptom upale pluća i da je trebala biti ozbiljnije shvaćena, a onda se ispostavilo da je bila ključna djetetova izjava "da mu je bolje", kako bi ga potom vratila kući.

Komisija taj dio opravdava i liječnici je ta djetetova izjava uzeta kao olakotna okolnost.

Neobično je i da je medicinska sestra dr. Krmeka, koja je odbila odmah primiti dijete a da ga nije pregledao liječnik, sama zaključila da mu usta nisu bila modra i da mu disanje nije bilo otežano.

Podsjetimo, u nalazu Komore stoji da je sestra Nikolina Talajić ispričala da je "dječak došao na nogama, pitala ga je što je djetetu, a on je rekao da je povraćao, rekla je da će primiti dijete, ali da mora pričekati".

"Dječak je stajao u bundi ispred mene, otac je rekao da ne može čekati i hoće li na Hitnu, ja sam mu rekla da je u redu da se javi na Hitnu i ako ga vrate, da se javi nama, usta mu nisu bila modra i disanje mu nije bilo otežano. Otac nije spomenuo simptome koji su upućivali na životnu ugroženost djeteta. Otac je otišao i dijete na nogama samostalno iz ordinacije, naknadno se otac više nije javljao", izjavila je medicinska sestra Nikolina Talajić Komisiji.

Komisija zaključuje kako se nikako nije radilo o nakani uskrate medicinske pomoći za pacijenta od strane liječnika Krmeka budući da je ocu pacijenta rečeno da pričekaju i da će biti primljeni.

Odvjetnik dr. Kaleb: HLK uopće nije imala potreban sastav pa je njihov rad i nalaz u cijelosti protupravan

Nakon naših tekstova reagirala je Komora i izjavila da neće dopustiti hajku na liječnike i Komoru te da čvrsto stoje iza nalaza i mišljenja Povjerenstva koje je provelo inspekciju.

Odvjetnik dr. Kaleb Antonio Volarević za Index je rekao da su, s obzirom na to da Komisija HLK uopće nije imala potreban sastav, njihov rad i nalaz u cijelosti protupravni i treba ih staviti izvan snage.

"Prema nalogu v.d. predsjednika HLK, radi izvanrednog stručnog nadzora nad liječnicima u Metkoviću formirana je Komisija od 5 članova. Člankom 4. stavkom 3. Pravilnika o stručnom nadzoru propisano je da "većina članova Komisije mora biti iste specijalnosti kao i liječnik/liječnici nad kojima se obavlja stručni nadzor". Dakle, od 5 članova formirane Komisije, većina, odnosno najmanje 3 od 5 članova moraju biti iste specijalnosti kao i nadzirani liječnik. Ako taj uvjet nije ispunjen, tada Komisija ne može zakonito provesti javnu ovlast nadzora, jer se u Republici Hrvatskoj moraju poštivati zakoni i pravila. Ako taj uvjet nije ispunjen, tada nadzirani liječnik nije imao zakonit, stručan i pošten nadzor, te su ugrožena njegova temeljna ljudska prava. Nadzirana liječnica dr. Ksenija Kaleb je specijalist pedijatar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Od 5 članova formirane Komisije, samo su 2 člana bila specijalisti pedijatri i to s užom specijalnosti intenzivne medicine, oba bolnički pedijatri. Pri ispitivanju dr. Kaleb bilo je prisutno svih 5 članova Komisije, te je svih 5 potpisalo sporno "Stručno mišljenje", rekao je Volarević.