RUSIJA je ovog tjedna otvorila potpuno novu fazu zračnog rata protiv Kijeva. Počela je, naime, sustavno gađati strateške mostove preko Dnjepra koji povezuju istočni i zapadni dio ukrajinske prijestolnice. Nakon što su od četvrtka dronovima u više navrata napadali Južni most, u subotu ujutro na meti se našao i Sjeverni most, potvrdio je kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko, čime je promet s lijeve na desnu obalu privremeno prekinut.

Činjenica da su ovi masivni prijelazi ostali pošteđeni još od početka invazije 2022. godine otvorila je ključno pitanje: zašto je Moskva odlučila udariti na kijevske mostove baš sada? U opsežnoj analizi situacije, ukrajinski Kyiv Post objašnjava kako ruski cilj zapravo nije fizičko rušenje betonskih i čeličnih grdosija, već plansko izazivanje prometnog i logističkog kolapsa te slamanje morala stanovnika uoči nadolazeće zime.

Prometni kolaps i gađanje punog vlaka 

Južni most jedna je od najvažnijih prometnih žila kucavica grada jer na dvije razine nosi automobilsku cestu i zelenu liniju podzemne željeznice, a usto služi kao trasa za plinovod visokog pritiska i ključne elektroenergetske kabele. Raniji udari na most zorno su pokazali koliko je takva infrastruktura osjetljiva na svakodnevno funkcioniranje grada: ruski mlazni dron eksplodirao je u trenutku dok je mostom prolazio putnički vlak podzemne željeznice.

Iako je udarni val probio prašinu kroz ventilaciju ravno u vagone pune ljudi, tragedija je izbjegnuta zahvaljujući prisebnosti vozača koji je na vrijeme uočio opasnost, ubrzao kompoziciju i izvukao putnike sekundu prije detonacije. Ipak, šteta na kolniku i instalacijama bila je dovoljna da gradske vlasti satima obustavljaju, preusmjeravaju i ponovno uspostavljaju promet, tjerajući ljude da pod prijetnjama novih detonacija Dnjepar prelaze pješice.

Zašto Rusi to rade kad ne mogu srušiti mostove?

Kako navodi Kyiv Post, čak i minimalna oštećenja na ovakvim kombiniranim prijelazima istovremeno izbacuju iz stroja više vrsta prometa, što u gradu koji tijekom rata uvelike ovisi o javnom prijevozu stvara goleme operativne probleme. Zrakoplovni stručnjak i bivši inženjer Antonova Konstantin Krivolap ističe kako su tvrdnje o rušenju mostova dronovima nerealne, ali da je njihova namjena sasvim drukčija.

"Uništiti ovakav most eksplozivnim punjenjem od 50 kilograma, čak i s bojevom glavom prilagođenom za čelične konstrukcije, grubo je pretjerivanje. To je praktički nemoguće; za most ove veličine takvi su udari poput uboda komarca", objasnio je Krivolap, dodavši da je stvarna ruska namjera prekinuti logistiku, paralizirati kretanje i stvoriti neizdrživ psihološki pritisak na stanovništvo.

Rusi aktivirali planove za zimu

Analiza Kyiv Posta ističe i kako tajming ovih koordiniranih napada nije slučajan. Do udara dolazi samo nekoliko dana nakon što je Kijev objavio da je obavještajnim putem došao do detaljnih ruskih planova o zimskim udarima na kritičnu infrastrukturu.

Prvi potpredsjednik vlade i ministar energetike Denis Šmihal potvrdio je da dokumenti sadrže precizne izračune oružja potrebnog za uništavanje postrojenja za struju, grijanje, vodoopskrbu, kanalizaciju, ali i elektroenergetskih interkonekcija za uvoz struje iz Europe.

Kijev je dosad podigao više od 200 zaštitnih konstrukcija oko energetskih objekata, pa udari na mostove pokazuju da Moskva širi popis ciljeva na sve što građanima omogućuje normalan život. Vladimir Putin te napade pokušava opravdati tvrdnjom da je riječ o "odgovoru" na ukrajinske udare na ruske rafinerije i naftna postrojenja, premda je Moskva ta koja je prva započela s uništavanjem energetske mreže.

Dron se zabio ravno u školu, djeca bila u skloništu

Osim udara na prometne arterije, isti dan uoči serije napada na mostove dogodio se još jedan incident koji otkriva razmjere ruskog pritiska na civile. Ruski dron Geran-4 zabio se u zgradu škole broj 12 u kijevskoj četvrti Solomjanski u trenutku dok se u objektu nalazilo više od 100 učenika i 60 nastavnika. Tragedija je izbjegnuta isključivo zato što su djeca i osoblje već bili u skloništu.

Istražitelji su kasnije otkrili koliko je malo nedostajalo do katastrofe: bojeva glava drona, teška 50 kilograma, probila je podnu konstrukciju između drugog i trećeg kata i pala na stubište bez detonacije. Pirotehničari su neeksplodiranu napravu naknadno uklonili i uništili, a prema podacima ukrajinskog predsjedništva, od početka invazije u Kijevu su oštećene čak 334 obrazovne ustanove, uključujući 165 škola.

Odgovor na novo ukrajinsko oružje i nemoć na bojištu

Kao treći ključni element tajminga, Kyiv Post ističe i ukrajinski vojni iskorak. Napadi na Kijev koincidirali su s objavom predsjednika Volodimira Zelenskog da je Ukrajina prvi put u borbi upotrijebila FP-7, vlastitu taktičku balističku raketu dometa između 200 i 250 kilometara koju proizvodi domaća tvrtka Fire Point. Uspješno testiranje novog oružja, kojim Kijev smanjuje ovisnost o zapadnim dalekometnim sustavima, izazvalo je bijes u Moskvi.

Obrazac je već dobro poznat iz dosadašnjeg tijeka rata, zaključuje se u analizi: kad god se ruske snage muče s ostvarivanjem ciljeva na samom ratištu ili kad Ukrajina zabilježi strateški iskorak, Moskva pojačava teror po gradovima i civilnim metama u dubokoj pozadini. Pogođeni mostovi i eksploziv na školskom stubištu izravna su poruka stanovnicima glavnog grada pred zimu koja dolazi.