TURISTIČKA sezona u Crnoj Gori je podbacila. Pisali smo o tome u više navrata.

>>Crna Gora zjapi prazna, turistička sezona doživjela teški fijasko

Nedostatak gostiju iz Rusije, skupi apartmani

Kao glavni razlog navodi se nedostatak gostiju iz Rusije i Ukrajine, ali i gostiju iz regije. Navedimo i brojke. U Budvi, primjera radi, odmara 32 posto gostiju manje nego prošle godine sredinom srpnja. U hotelima je registrirano sedam posto manje ljudi.

>>Premijer Crne Gore: Apartmani su bili 50€, sad su 250. Cijene su nam kao Azurna obala

O ovome je govorio i premijer Crne Gore Dritan Abazović koji je rekao da je predsezona u Crnoj Gori bila jako dobra, a da je glavna sezona u "malom zakašnjenju i da su cijene kao na Azurnoj obali".

"Ako netko misli da se može ponoviti sezona od prošle godine kada je bio nevjerojatan vrhunac, jer smo mi bili jedina otvorena zemlja 45 dana, to će se teško moći realizirati. Moramo se prilagoditi novim trendovima. Cijene na primorju su kao na Azurnoj obali, to Crna Gora do sada nikada vidjela nije", rekao je Abazović, prenose Vijesti.me.

Hrvatska je na 95 posto iz 2019. 

Istovremeno, sezona u Hrvatskoj je jako dobra.

"U Hrvatskoj se turizam značajno približio pretpandemijskim rezultatima, s ostvarenih 95 posto noćenja iz 2019. od početka ove godine", istaknuo je nedavno direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić na sastanku s predstavnicima turističkih zajednica Splitsko-dalmatinske županije.

"Značajno smo se približili trendovima iz pretpandemijskog razdoblja, s obzirom na to da je u dosadašnjem dijelu srpnja u Hrvatskoj ostvareno 97 posto noćenja iz srpnja 2019., dok je na razini godine (do sada) ostvareno 95 posto noćenja", kazao je Staničić.

Zbog čega je tolika razlika između Hrvatske i Crne Gore po pitanju turističke sezone?

Krešić: Crna Gora je izložena ruskom i ukrajinskom tržištu

Kontaktirali smo na ovu temu ravnatelja Instituta za turizam Damira Krešića.

"Prvo, pitanje je je li toliko lošija sezona u Crnoj Gori. Ako pođemo od pretpostavke da jest, možemo reći da su tu bitne dvije stvari za naglasiti. Prvo, Crna Gora je itekako izložena ruskom i ukrajinskom tržištu, više nego što bi trebala biti. Netko tko radi crnogorske strategije turizma morao je zaključiti da imaju prevelik udio gostiju iz tih područja", rekao je.

"Nisu avio-destinacija"

"Drugo, nisu avio-destinacija, bez obzira na sve, teško je tamo doći s automobilom. Avionski promet se od korone nije u potpunosti normalizirao. Dosta je avionskog osoblja prešlo u druge profesije. To su ljudi koje morate nešto naučiti prije nego što ih zaposlite na aerodromu.

Onaj koji toči gorivo u zrakoplov, njega se treba nešto naučiti. Kao i onoga koji vozi autobus u zračnoj luci. To osoblje traži specijalizirana znanja. A kad imate jednu izrazitu avio-destinaciju poput Crne Gore, jasno je da će sezona biti osjetljivija. I ugroženija od Hrvatske gdje većina ipak dolazi automobilima", rekao je.

Uzeo je kao primjer Dubrovačko-neretvansku županiju.

"Mi jesmo na 95 posto iz 2019. godine, ali Istra je na 105 posto, a Dubrovačko-neretvanska županija, sad ne govorim egzaktno, nego u generalnom smislu, na nekih 80 posto. Turizam na krajnjem jugu se najsporije oporavlja. Zašto? Pa zato jer je prometno izolirano područje, kao i Crna Gora.

Sve u svemu, kad zbrojite prometnu izoliranost i izloženost Rusima i Ukrajincima, dođete do situacije da imate 30 posto manje turista nego 2019. u Crnoj Gori", poručio je.

Crna Gora nije skupa, ali ima druge probleme

Ističe kako cijene nisu crnogorski problem.

"Mislim da Crna Gora nije skupa destinacija. Ipak je to destinacija masovnog turizma, a ne elitnog turizma, iako ne volim taj pojam. Sumnjam da je razlog u cijenama. Oni neke svoje mikrolokalitete promoviraju kao elitni turizam, ali to je smokvin list kojim prikrivaju da su destinacija masovnog turizma.

Kod njih imate apartmane za 30, 40 eura. To u nas nećete vidjeti. Bio sam na njihovoj rivijeri, od Ulcinja do Igala i tu ima brojnih problema, Crna Gora će morati mijenjati neke stvari. Prisutan je pritisak na uski obalni prostor, kao i preizgrađenost u Budvi. Ne znam kako se oni s tim infrastrukturno nose", njegove su riječi.

"Hrvatska je država koja ozbiljnije razvija turizam od Crne Gore"

Zašto Hrvatskoj turistička sezona bolje ide?

"Hrvatska ipak ima zdraviju strukturu turističke potražnje. Crna Gora je jako puno ovisila o Rusiju, Ukrajini i Srbiji. U Hrvatskoj je to heterogenije. Kod nas je jako puno Nijemaca, ali i puno Slovenaca, Austrijanaca, Mađara... Kod nas je i zdravija struktura smještaja.

Kriza nas je naučila, a i nije loše pripomenuti da bi orijentacija trebala uvijek biti na bliža tržišta. Sjedinjene Američke Države ili Južna Koreja su vrijedna tržišta, ali u slučaju krize ona prva staju.

U svakom slučaju, Hrvatska je država koja ozbiljnije razvija turizam od Crne Gore i sumnjam da se nama može dogoditi takvo nešto. Možda na nekoj mikrolokaciji koja ovisi o dolascima jedne nacije ili radu jednog turoperatera, ali na razini cijele zemlje čisto sumnjam", zaključio je on.

Golubović: Lipanj i dio srpnja jesu podbacili, ali pričekajmo još

Nazvali smo i direktora crnogorskog Centra za istraživanje i razvoj turizma Petra Golubovića.

"Prije svega bih se ogradio od navoda da je sezona podbacila ili nije podbacila. Nemamo relevantne podatke koje možemo uzeti i reći je li podbacila ili nije. Imamo situaciju gdje resorno ministarstvo komunicira podatke prema kojima je sezona na nivou uspješnosti od prethodne, ali ne i na nivou 2019. godine.

Ako promatramo situaciju na terenu i iskustva zaposlenika u turizmu, može se zaključiti da je sezona dobra. Ali isto tako treba reći da takva nije bila u lipnju i u prvoj polovini srpnja. Ti su mjeseci podbacili. A sad, hoćemo li broj tih dolazaka nadomjestiti, to treba vidjeti nekad u listopadu", rekao je on.

"Treba reći i da su hoteli na jako dobrom nivou popunjenosti, dok je izostala popunjenost privatnog smještaja. Kad kažem izostala, mislim na to da nije kako je bilo očekivano", navodi.

"Vlasnik rent-a-car agencije mi je rekao da mu je promet pao za 50 posto"

Pitamo ga zbog čega je došlo do manjka gostiju u lipnju i u prvoj polovici srpnja.

"Prije svega razlog je gubitak za nas tri vrlo važna tržišta. To je rusko, ukrajinsko i bjelorusko. Ne radi se tu samo o broju dolazaka nego i o tome što zaposlenici u turizmu kod nas, a vjerujem i u Hrvatskoj, vole goste s tih tržišta. Oni su dobri potrošači. Njihov nedostatak se itekako osjeti, a siguran sam da će se osjetiti i u smislu ukupnih prihoda od turizma.

Meni je bilo interesantno kad sam pričao s vlasnikom rent-a-car agencije u Budvi, njegov komentar sredinom srpnja je bio taj da mu je posao pao za 50 posto. A isključivo je razlog nedolazak Rusa i Ukrajinaca kao turista", govori.

"Inače, kad pričamo o prihodima, naveo bih i da treba uzeti u obzir porast inflacije, što znači da su cijene skuplje 20-30 posto i da će i prihodi biti veći iako bi broj gostiju mogao biti manji. No, pričekajmo sve podatke kako bismo tu situaciju analizirali.

Ne zaboravimo da imamo iseljenike iz Ukrajine koji se kod nas vode kao izbjeglice, to je brojka 5 do 7 tisuća ljudi, ali ti ljudi su većinom visoke platežne moći tako da ih ne možemo tretirati kao opterećenje državnom budžetu, dapače mislim da doprinose jačanju lokalnih ekonomija od barske do budvanske rivijere", ističe.

"Mogli smo biti agilniji oko drugih tržišta"

Pitali smo ga je li država mogla što drugačije uraditi.

"Prema mom mišljenju, mi se godinama oslanjamo na tržišta Rusije i Ukrajine, općenito na tržište bivšeg Sovjetskog Saveza i ove naše regije koja tradicionalno dolazi u Crnu Goru. Nismo nikad napravili diverzifikaciju emitivnih tržišta.

Rat u Ukrajini je doveo do toga da nam je jedna četvrtina turističkog prometa u startu umanjena zahvaljujući nedolasku turista s tih tržišta i iz Bjelorusije. Na kraju ćemo vidjeti jesmo li to uspjeli nadoknaditi, ali čini mi se da smo mogli biti agilniji u smislu animiranja drugog obližnjeg tržišta. Poljska ima 38 milijuna stanovnika i direktnu aviopovezanost s low-cost kompanijama s Crnom Gorom.

Jesmo li mogli fokusiranijom marketinškom kampanjom iskoristiti društvene mreže, kanale i alate koji se pružaju da dovedemo više Poljaka? Njih samo navodim kao primjer. Siguran sam da smo mogli", kazao je.