BRZO topljenje antarktičkog leda uzrokuje dramatično usporavanje dubokih oceanskih struja i moglo bi imati katastrofalan učinak na klimu, upozorava novo izvješće. Tokovi dubokih voda koji pokreću oceanske struje mogli bi se smanjiti za 40% do 2050., kaže tim australskih znanstvenika.

Struje nose vitalnu toplinu, kisik, ugljik i hranjive tvari diljem svijeta. Prethodna istraživanja sugeriraju da bi usporavanje sjevernoatlantskog strujanja moglo uzrokovati hlađenje Europe. Studija, objavljena u časopisu Nature, također upozorava da bi usporavanje moglo smanjiti sposobnost oceana da apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere.

Struje stabilne tisućama godina

Izvješće opisuje kako je Zemljina mreža oceanskih struja djelomično vođena kretanjem hladne, guste slane vode prema dnu u blizini Antarktike. Ali kako se slatka voda s ledene kape topi, morska voda postaje manje slana i gusta, a kretanje prema dolje usporava.

Ove duboke oceanske struje na sjevernoj i južnoj hemisferi bile su relativno stabilne tisućama godina, kažu znanstvenici, ali ih sada remeti zagrijavanje klime.

"Naše modeliranje pokazuje da ako se globalne emisije ugljika nastave sadašnjom brzinom, tada će se struje Antarktike usporiti za više od 40 posto u sljedećih 30 godina - na putanji koja ide prema kolapsu", rekao je voditelj studije, profesor Matthew England.

"Da oceani imaju pluća, ovo bi bilo jedno od njih", rekao je na brifingu za novinare prof. England, oceanograf sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyju.

Hlađenje Europe

Studija Atlasa iz 2018. godine pokazala je da je cirkulacijski sustav Atlantskog oceana slabiji nego što je bio više od 1000 godina te da se značajno promijenio u posljednjih 150 godina. Studija implicira da bi promjene u Atlantskoj meridionalnoj preokretnoj cirkulaciji (Amoc), koja nalikuje pokretnoj traci, mogle ohladiti ocean i sjeverozapadnu Europu te utjecati na dubokomorske ekosustave. Promjene Amoca tema su filma katastrofe "Dan poslije sutra".

Znanstvenici su potrošili 35 milijuna sati tijekom dvije godine kako bi proizveli modele koji sugeriraju da bi duboka cirkulacija vode na Antarktici mogla usporiti dvostruko većom brzinom od opadanja u sjevernom Atlantiku.

"Zapanjujuće je vidjeti da se to događa tako brzo", rekao je klimatolog Alan Mix sa Sveučilišta Oregon State, koautor najnovije procjene Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). "Čini se da je upravo sada u pogonu. To je velika vijest", rekao je za Reuters.