IZA ZAGREBA je još jedna utrka.

Trčalo tri tisuće ljudi

Radi se o događaju Zagreb Advent Run, na kojem je u nedjelju sudjelovalo oko tri tisuće trkačica i trkača. Za vrijeme ove utrke, kao i tijekom većine ostalih utrka, u dijelu Zagreba na snazi je bila posebna regulacija prometa, odnosno promet je bio zabranjen za motorna vozila.

Kako su najavili organizatori, zbog organizacije starta i cilja utrke za sav promet je bila zatvorena Ulica Izidora Kršnjavog ispred hotela Westin od raskrižja s Kačićevom ulicom do raskrižja sa Savskom cestom od 8 do 14 sati.

Također, zbog utrke je od 11:15 do 13:30 obustavljen tramvajski promet Ilicom od Ulice Republike Austrije, preko Trga bana Josipa Jelačića, Jurišićevom i Ulicom Franje Račkog, Trgom žrtava fašizma i Zvonimirovom do Borongaja te Frankopanskom i Savskom do Vodnikove, zatim preko Zrinjevca, Draškovićevom sve do Mihaljevca, kao i Vlaškom ulicom.

Noćna utrka, biciklisti, maraton...

Ova utrka samo je jedna u nizu onih zbog kojih se zaustavlja promet. Prije nešto više od mjesec dana održana je atletska utrka Zagrebački noćni cener. Bilo je to 6. studenog, a prometovanje centrom Zagreba također je bilo zabranjeno.

Od 18:45 do 20:15 za cestovni promet u potpunosti su bile zatvorene ulice: Ilica (od Gundulićeve do Krajiške ulice), Krajiška ulica, Prilaz Gjure Deželića (od Krajiške do Trga Republike Hrvatske), Trg Republike Hrvatske (sjeverni kolnik), Masarykova ulica, Teslina ulica, Trg Nikole Šubića Zrinskog, sjeverni kolnik (od Praške do Amruševe) i Amruševa.

Od 18:45 do 20:15 tramvajske linije nisu prometovale preko Trga bana Josipa Jelačića, a tramvajske linije 6, 11, 12, 13, 14 i 17 prometovale su izmijenjenim trasama.

Slično bude i početkom listopada, kad se održava Zagrebački maraton. Tako se 1. listopada nije moglo prometovati od 13:30 do 20:30 Trgom Josipa bana Jelačića te ulicama Jurišićevom, Martićevom, Rakovčevom, Štoosovom, Harambašićevom, Maksimirskom cestom, Svetošimunskom cestom, T. Miloša, Fakultetskim dobrom, Vlaškom i Europskim trgom.

Samo dan poslije održana je druga utrka. Ovoga puta na red su došli biciklisti, odnosno 6. etapa međunarodne biciklističke utrke Cro race 2022. U Zagrebu je privremena regulacija prometa bila na snazi od 13:30 do 16:30, ponovno u centru grada.

Građani negoduju

Je li potrebno da se sve to odvija baš u centru grada i da se zbog svake od tih utrka zaustavlja promet? Iz Grada Zagreba odgovorili su nam više o proceduri izdavanja dozvola.

"Sektor za promet ovog Gradskog ureda izdaje prethodnu suglasnost za zatvaranje prometa povodom održavanja utrka, a na temelju zahtjeva organizatora. Samo rješenje za zatvaranje prometa izdaje MUP. Privremena prometna regulacija postavlja se o trošku podnositelja zahtjeva.

Ove godine je zaprimljeno 14 zahtjeva organizatora za privremenu regulaciju prometa povodom održavanja atletskih te biciklističkih utrka, a broj zahtjeva je drugačiji svake godine. Grad Zagreb sam ne organizira utrke, niti naplaćuje naknadu za održavanje istih", naveli su u odgovoru.

Što se tiče spomenute biciklističke utrke, kao i Zagrebačkog maratona, bila su glasna negodovanja građana jer im je kretanje bilo onemogućeno. Ispod Indexovih tekstova nastala je i rasprava koja tematizira upravo taj problem.

>>Zbog biciklističke utrke danas se u Zagrebu zatvara više ulica i parkirališta

>>Zbog maratona u Zagrebu nastale gužve u prometu

A da se ne radi o nečem od jučer, pokazuje i rasprava zbog blokiranja centra radi utrke do koje je na Facebooku stranici gradske uprave došlo još 2019. godine.

Ševrović: Zagreb uopće nije povoljan za takve manifestacije

O tome smo popričali s predstojnikom Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti Markom Ševrovićem.

"Svakako je dojam kako je takvih događaja više nego prije. Kada se tome doda i puno nekoordiniranog prekidanja prometnih pravaca zbog radova, što planiranih, što izvanrednih, dojam je da je prometovanje gradom u 'normalnim' uvjetima gotovo pa iznimka.

Mišljenja sam kako u duhu demokracije u kojoj živimo ni u kojem slučaju nije dobro podređivati interese većine interesima glasne manjine. Potrebno je voditi računa da se većina građana koja ne sudjeluje u tim manifestacijama može normalno kretati i obavljati svoje svakodnevne aktivnosti", rekao je Ševrović.

Pitamo ga koliko je Zagreb uopće pogodan grad za održavanje takvih utrka u centru. "Rekao bih da je Zagreb zbog osjetljivosti sustava javnog prijevoza, koji je u razini s drugim prometom, izrazito nepovoljan za održavanje takvih manifestacija", odgovara.

"Rekao sam to već nebrojeno puta, kada bi Zagreb imao kvalitetan javni prijevoz gradskom i prigradskom željeznicom, koja je potpuno odvojena od svih ostalih oblika prometa, ne bismo imali ovakvih problema u kojima građani zbog raznoraznih opravdanih ili neopravdanih razloga praktički gube mogućnost kretanja gradom", kaže.

Što je s Jarunom, Bundekom, Maksimirom?

Trebaju li takve utrke uvijek biti u centru? "Ne vidim razlog zašto se za organizaciju takvih utrka u većoj mjeri ne koriste sportsko-rekreacijske zone koje su za to i namijenjene, imamo Jarun, Bundek, Maksimir i slično"; govori nam Ševrović.

"Ako i postoje neki razlozi zašto to mora biti centar grada, ne vidim zašto okupljanje i start utrke mora biti baš na sredini zelenog vala, a nije moglo biti recimo na srednjoškolskom igralištu ili, još bolje, na Trgu Francuske Republike ili u Parku dr. Franje Tuđmana.

Ne vidim neki poseban razlog zašto utrka ove nedjelje nije mogla ići recimo Deželićevom i Masarykovom pa nazad Vodnikovom i Jukićevom ili nešto slično kako bi se smanjio utjecaj na javni prijevoz u gradu i minimiziralo vrijeme potpune obustave cestovnog prometa ulicama u smjeru sjevera i juga", objašnjava.

"U Europi i Americi su uobičajene naknade za prekidanje prometa"

Što se tiče prakse u Europi, govori nam da je zbog razloga koje je ranije naveo teško povlačiti paralele.

"Malo koji glavni grad u Europi ima toliko zapušten i loš sustav gradske željeznice izvan razine s ostalim prometom, bilo podzemne ili nadzemne. U pravilu, kada se na ovakav način zaustavlja promet, morate pružiti dobre i kvalitetne alternative kako bi se život mogao normalno odvijati, i to je praksa u većini europskih gradova.

Također, na broj, učestalost i trajanje ovakvih prekida prometa može se utjecati i tzv. progresivnim naknadama za prekidanje prometa, koje su uobičajena praksa u nekim europskim i američkim gradovima, bilo zbog izvođenja radova na privatnim objektima, bilo zbog održavanja raznoraznih manifestacija.

Kada bi to bio slučaj, siguran sam da bi se tražila samo nužna zatvaranja prometa, a i ta bi bila znatno kraća. Organizatori bi pazili da zatvaranja ne traju dugo i sigurno bi pažljivije razmišljali o alternativnim lokacijama i rutama", navodi.

"Manja šteta ipak zatvarati promet vikendom nego tijekom radnog tjedna"

Zaključuje da ovakvi poremećaji u prometu uvijek nekima donose ekonomsku korist, a drugima štetu.

"Pitajte, recimo, kumice na Dolcu kako je išla prodaja prošle nedjelje ili pitajte ugostitelje ili trgovce u centru kakva je njima bila situacija dok se snimao onaj film.

Kako bih bio potpuno jasan, u svakom slučaju je manja šteta zatvarati promet u centru grada nedjeljom zbog humanitarnih ili turističkih razloga nego što je to u radnom tjednu zbog dolaska kojekakvih visokih dužnosnika.

Želim naglasiti kako i jedno i drugo, ako je nužno, treba napraviti na način da se minimalno utječe na život i aktivnosti građana, a to je isključivo dužnost vlasti na gradskoj razini", zaključio je Ševrović za Index.