PREMIJER Andrej Plenković u utorak je najavio da bi do kraja lipnja u Hrvatsku trebalo stići još oko 3.1 milijun doza cjepiva, što bi trebalo biti dovoljno da se procijepi od 50 do 55 posto odrasle populacije.

Istaknuo je da bi nam to cjepivo trebalo omogućiti da osiguramo pretpostavke za turističku sezonu i u konačnici za mirniji, normalniji način života i funkcioniranja gospodarstva.

Hoće li se te najave ostvariti ili su samo predizborno obećanje, tek ćemo vidjeti. Hrvatska se trenutno suočava s jakim trećim valom u kojem po tjednoj incidenciji covida-19 stoji najgore u EU.

Prvi čovjek HZJZ-a Krunoslav Capak nedavno je potvrdio da su nam brojke loše.

"Brojke su nam velike, najveće su uvijek srijedom i četvrtkom, a udio pozitivnih među testiranima nam govori da epidemija bukti. Treba se pridržavati mjera", rekao je Capak.

Kako smo još 15. ožujka 2020. na Indexu pisali u tekstu Kada će ovo završiti?, epidemija će biti zaustavljena tek kada se u stanovništvu postigne kolektivni imunitet, bilo na prirodan način (prebolijevanjem) ili na umjetan način (cijepljenjem), odnosno kombinacijom oba. Prema procjenama stručnjaka to znači da oko 70% stanovnika neke zemlje ili regije mora postati imuno. Kako smo istaknuli, postizanje kolektivnog imuniteta ovisit će o utrci između mutacija virusa i brzine nalaska cjepiva i procjepljivanja.

Nažalost, iskustva nekih zemalja pokazuju da interes građana za cijepljenje ponekad pada čak i prije nego što je ostvaren kolektivni imunitet.

Vjerojatnost smrti od cijepljenja je mnogo manja nego od bolesti

Kako god bilo, puno bolja opcija je da se imunitet stekne cijepljenjem nego prebolijevanjem, jer je smrtnost od covida-19 neusporedivo veća nego od nuspojava cijepljenja, osobito kod starijih.

Sustavni pregled i metaanaliza, objavljeni u prosincu 2020. u časopisu European Journal of Epidemiology, na temelju 113 seroloških istraživanja u 34 geografska područja procijenili su da je smrtnost među svima koji su se zarazili (IFR), sa simptomima ili bez njih, tijekom prvog vala pandemije u mnogim zemljama, uključujući Francusku, Nizozemsku, Novi Zeland i Portugal, bila između 0.5% i 1%. U nekim drugim zemljama, poput Australije, Engleske, Litve i Španjolske, kretala se između 1% i 2%, dok je u Italiji premašila 2%. To je istraživanje također otkrilo da većina tih razlika u IFR-u odražava odgovarajuće razlike u dobnom sastavu stanovništva (što je više starijih, to je IFR viši) i stopama infekcija specifičnim za dob (što se stariji više zaražavaju, IFR je viši).

S druge strane, podaci od početka travnja pokazuju da je samo 7 ljudi umrlo od neobičnih krvnih ugrušaka nakon što su u Velikoj Britaniji primili cjepivo AstraZenece. Ukupno je 30 ljudi od 18 milijuna cijepljenih do 24. ožujka imalo neobična zgrušavanja krvi, a još uvijek nije jasno jesu li svi ti slučajevi nuspojave cjepiva ili su neki od njih samo slučajne koincidencije.

Dakle, udio umrlih među zaraženima mjeri se u nekoliko na stotinu, a udio umrlih među cijepljenima, u najgorem slučaju, u nekoliko na milijun (tablica rizika i koristi od cijepljenja dolje).

Prije postizanja kolektivnog imuniteta neophodno je kombinirati epidemiološke mjere s procjepljivanjem. Što je udio imunih u populaciji veći, to su blaže mjere potrebne za držanje virusa pod kontrolom. No, s druge strane, prerano popuštanje mjera, bez dovoljne procijepljenosti, može rezultirati novim žarištima i novim valovima.

Koliko je ljudi trenutno steklo imunitet u Hrvatskoj teško je reći sa sigurnošću. Procjene idu do nešto manje od 40%. Stoga je također teško procijeniti hoće li procijepljenost od oko 55% biti dovoljna za zaustavljanje epidemije. Tu treba uzeti u obzir da će se prebolijevanje dijelom preklapati s cijepljenjem jer će se dio onih koji su preboljeli covid-19 također cijepiti. Ta dva udjela neće se jednostavno zbrajati.

Hrvatska može učiti na primjerima Izraela, Velike Britanije i Čilea

Kako bismo shvatili kako se situacija može razvijati, ako se najave o dolasku cjepiva obistine te ako se građani budu voljni cijepiti njima, korisno je razmotriti tri primjera zemalja koje su svjetski predvodnici u cijepljenju - Izrael, Čile i Veliku Britaniju.

Te tri zemlje do sada su imale prilično različita iskustva. Izrael je nedavno ponovno otvorio svoje gospodarstvo i počeo zatvarati svoje covid-bolnice.

S druge strane, Čile je ponovno ušao u lockdown i zatvorio svoje granice, jer bilježi novi val (grafikon dolje).

S treće strane, epidemija u Velikoj Britaniji značajno usporava, no ta zemlja odlučila se za relativno oprezno otvaranje, koje bi se trebalo provoditi u fazama tijekom sljedećih nekoliko mjeseci.

Epidemiolozi upozoravaju da prije postizanja kolektivnog imuniteta postoji rizik od tzv. izlaznog vala novih infekcija ako s porastom procijepljenosti u nekoj zemlji padne oprez ljudi i vlasti. Naime, problem je u tome što cjepiva ne pružaju stopostotnu zaštitu od zaraze, a rizik dodatno povećavaju novi sojevi virusa, koji mogu izbjeći imunitet stvoren cijepljenjem ili prijašnjim prebolijevanjem.

"Mi smo u svojevrsnoj utrci između cijepljenja i virusa", rekao je za WSJ Graham Medley, profesor modeliranja zaraznih bolesti na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.

Hrvatska je tek skromno procijepljena

Prema podacima Our World in Data, Izrael je do sada najmanje jednom dozom cijepio oko 62% svoje populacije, Velika Britanija oko 49%, Čile oko 41%, a Hrvatska oko 13% (grafikon dolje).

Izrael se najviše približio kolektivnom imunitetu, osobito kada se uzme u obzir to da je u toj zemlji još oko 830.000 ljudi preboljelo covid-19. Kada bi se cijepljeni i preboljeli zbrajali, imunitet bi imalo 68% Izraelaca. Ta je zemlja na vrhuncu posljednjeg velikog vala sredinom siječnja bilježila prosječno više od 8000 novih zaraza dnevno, a sada se novi slučajevi broje u stotinama (grafikon gore). Neke izraelske bolnice, uključujući najveći medicinski centar Sheba, počele su zatvarati svoje odjele za liječenje covida-19. Ipak, Izrael je relativno dugo tijekom kampanje cijepljenja održavao na snazi stroge epidemiološke mjere, uključujući čak i obavezu nošenja maski na otvorenom.

S velikim padom brojeva novozaraženih i umrlih u ožujku je počelo otvaranje. Izrael sada dopušta cijepljenim građanima pristup teretanama, restoranima i koncertima uživo. Čim su mjere popustile, građani su nahrupili u restorane i barove, studenti su se vratili u učionice, a ljudi na radna mjesta, što je izazvalo određenu zabrinutost da bi se zemlji mogao dogoditi novi val. 

No to se nije dogodilo. Umjesto toga, broj oboljelih je nastavio padati, što sugerira da je imunitet stečen masovnim cijepljenjem i ranijim infekcijama dovoljan da spriječi širenje virusa. U nastojanju da što prije cijepi sve odrasle i ponovno se sasvim otvori, Izrael čak nudi besplatna pića i pizzu kako bi privukao one koji oklijevaju cijepiti se (grafikon dolje).

"Mnogi ljudi, uključujući nas, smatrali su da postoji mogućnost da ćemo u ožujku imati još jedan val", rekao je Eren Segal, računalni biolog s Weizmannovog instituta u Izraelu, član Civilnog savjetodavnog odbora vlade za pitanja u vezi koronavirusa.

"Sretni smo što se to do sada nije dogodilo", dodao je.

Segal kaže da će do ljeta šansa za ponovno izbijanje epidemije biti još manja, jer se očekuje da Izrael do tada cijepi i mnoge mlade od 12 do 15 godina.

Čile je prerano krenuo u slavlje

Kampanja cijepljenja u Čileu svijetli je primjer za zemlje Latinske Amerike koje se bore s covidom-19. No, ipak, zemlja ima problema s novim valom infekcija, koje su natjerale vladu predsjednika Sebastiana Piñere da uvede novi lockdown, da zatvori granice i odgodi izbore koji su bili zakazani za ovaj mjesec. Broj novih slučajeva covida-19 narastao je u travnju iznad 9000 dnevno, zbog čega su se mnoge bolnice našle pod velikim pritiskom.

Zdravstveni stručnjaci smatraju da porast broja infekcija u toj zemlji pokazuje rizik od ublažavanja epidemioloških mjera prije nego što se cijepi dovoljno ljudi i prijetnju koju predstavljaju nove varijante poput brazilske P.1.

Neki epidemiolozi smatraju da je Čile prebrzo krenuo u slavlje zbog uspješnog programa cijepljenja. Kako su vlasti ublažile ograničenja, stanovnici su se opustili u pridržavanju osnovnih mjera, vjerujući da će pandemija uskoro biti gotova.

Problem bi također mogao biti u činjenici da se Čile u velikoj mjeri oslanjao na kinesko cjepivo Sinovac, za koje je čileanska vlada prošlog tjedna rekla da nakon prve doze ima učinkovitost od samo 16%, a nakon druge 67%.

Ipak, stručnjaci kažu da statistike pokazuju da cijepljenje počinje davati rezultate. Iako broj novooboljelih raste među mlađima od 60 godina, kod visoko rizičnih starijih počinje padati, tako da se smrtnost smanjuje.

Britanske vlasti traže izlaz iz mjera u fazama

Britanske vlasti imaju priliku naučiti na primjeru Čilea da prerano otvaranje nije dobro rješenje. Ipak, vlada Borisa Johnsona zacrtala je strategiju izlaza iz lockdowna u četiri faze. Ideja je da se cijepljenjem osiguraju dovoljne razine imunosti kako bi se određene mjere mogle ublažavati.

S poboljšanjem epidemiološke situacije, nakon otvaranja obrazovnih institucija u prvom koraku, u Velikoj Britaniji, koja je najpogođenija covidom-19 u Europi, krenula je druga faza popuštanja mjera lockdowna. Prema smjernicama za popuštanje lockdowna, u toj fazi otvorile su se mnoge stvari, trgovine, restorani i barovi na otvorenom, teretane, kozmetički saloni i sl., koje su do nedavno bile zatvorene.

U trećoj fazi, koja neće biti uvedena prije 17. svibnja, omogućit će se veća okupljanja na otvorenom, sastajanje više ljudi u zatvorenom, poslovanje restorana i barova u zatvorenom te preostala zabava na otvorenom, poput kazališta i kina na otvorenom.

U četvrtoj fazi, koja neće stupiti na snagu prije 21. lipnja, ukinut će se sva zakonska ograničenja za druženja i okupljanja i otvorit će se noćni klubovi.

No, neki stručnjaci strahuju da je popuštanje u Velikoj Britaniji krenulo preuranjeno, odnosno da bi druga faza otvaranja mogla dovesti do ponovnog pogoršanja epidemiološke situacije, jer se još uvijek ne može računati da je ostvaren kolektivni imunitet. Naime, problem je u tome što većina ljudi mlađih od 50 godina još nije cijepljena, a u zemlji i sad postoje brojna regionalna žarišta.

Neki vodeći znanstvenici optužili su, stoga, ministre da su napustili svoja obećanja da će "slijediti podatke (engl. Data), a ne datume (engl. Dates)" u žurbi za ponovnim otvaranjem društva i gospodarstva.

Mogućnost izlaznog vala

Analiza znanstvenika s Imperial Collegea u Londonu pokazala je da takva normalizacija sa sobom nosi rizik od izlaznog vala. Štoviše, jedan model sugerira da bi se Velika Britanija mogla suočiti s još pet milijuna slučajeva infekcije do lipnja 2022., ako sve mjere budu popuštene onako kako je planirano.

Zahvaljujući cijepljenju, smrtnih slučajeva i hospitalizacija bit će mnogo manje nego u prethodnim valovima. No, Imperialov model pokazuje da bi u najcrnjem scenariju do lipnja 2022. moglo umrijeti još 15.700 ljudi.

Cijela izlazna strategija Velike Britanije ovisit će o brzini procjepljivanja stanovništva. Drugi važan čimbenik bit će učinkovitost cjepiva u sprječavanju prijenosa bolesti. Naime, cjepiva mogu zaštititi ljude od razvoja bolesti, a da pritom ne spriječe da budu prijenosnici.

Znanstvenici još uvijek prikupljaju podatke o učinku cjepiva na širenje virusa. Studije iz Izraela i Velike Britanije sugeriraju da je Pfizerovo cjepivo vrlo učinkovito u sprečavanju daljnjeg prijenosa.

Kako god bilo, iskustva sve tri zemlje pokazuju da rizične skupine kojima je dan prioritet za cijepljenje većinom ne obolijevaju te da masovno cijepljenje pruža značajnu zaštitu od teških bolesti i smrti.