Želite promjene u Hrvatskoj? Ugledajte se na Amerikance

Želite promjene u Hrvatskoj? Ugledajte se na Amerikance
Foto: EPA

AMERIČKI izbori za Kongres slobodno se mogu nazvati povijesnima. Ne nužno zbog toga što je vladajuća Republikanska stranka iz koje dolazi i predsjednik Donald Trump izgubila većinu već i zbog toga što je, prema trenutno dostupnim podacima, izlaznost na ove izbore na sredini mandata (eng. midterm) bila najviša dosad.

>> Republikanci dobili Senat, Colorado gay guvernera, a Kongres prve muslimanke

>> Ovi izbori u Americi ući će u povijest.

>> Tko su dobitnici, a tko gubitnici izbora u Americi?

"Naša trenutna procjena izlaznosti je 114 milijuna glasova za Zastupnički dom, što je nadmašilo čak i naša najviša očekivanja (počeli smo sa 102 milijuna) i srušilo izlaznost od 83 milijuna iz 2014.", napisao je novinar Nate Cohn u tvitu. Štoviše, kako piše američki portal Politico, nevjerojatnih 36 milijuna glasača glasalo je ranije, prije samog dana izbora. U saveznim državama poput Teksasa i Arizone, broj ranih glasača na ovim izborima veći je od ukupnog broja glasača na prošlim midterm izborima. Iako se porast izlaznosti ne može pripisati samo želji Amerikanaca da presude Trumpu, trenutni podaci govore da je 8 % više Amerikanaca glasalo za demokrate nego za republikance, kako piše Guardian. Ove apsolutne brojke prelile su se u trijumf u Zastupničkom domu, gdje će po trenutnim rezultatima demokrati imati 229 kongresnika (26 više nego dosad) prema republikanskih 206. U Senatu su, pak, republikanci dobili dva senatora i sad će ih imati 53.

Ovo je znatno više i od izlaznosti od 93 milijuna iz 2010. Iako je izlaznost na predsjedničke izbore 2016. svejedno bila daleko viša - 138 milijuna glasova i 60,1 % glasača - izlaznost na "midterms" izbore u pravilu je znatno niža nego izlaznost na predsjedničke izbore. Unatoč tome, izlaznost na ove izbore mogla bi biti viša nego 2010. kad je bila 41,8 % i 2014. kad je bila samo 36,7 %.

Osim toga, izlaznost mladih povećala se na 13 % prema izlaznoj anketi ABC-ja, s 11 % iz 2014., što je posebno značajno s obzirom na to da je riječ o glasačkom bloku koji je tradicionalno sklon apstinenciji. A izlaznost ranih mladih glasača veća je čak 188 % u odnosu na izbore iz 2014. Ipak, kako piše američki progresivni portal Vox, vjerojatno nećemo znati konačne podatke o izlaznosti još neko vrijeme jer će se glasovi u nekim jedinicama brojati još danima ili čak tjednima.

A ovi su izbori sve samo ne obični. Midterms izbori, naime, u praksi su referendum o politici aktualnog predsjednika. A aktualni predsjednik Donald Trump, vjerojatno najkontroverzniji američki predsjednik u povijesti, okrenuo je protiv sebe golem broj Amerikanaca koji su kaznili republikance zbog podilaženja i podržavanja njegove politike i retorike, koja se uvelike temeljila na huškanju protiv oporbe, medija, migranata i manjina, sijanju panike i opasnog mentaliteta te širenju otvorenih laži. 

Trump sijao paniku, huškao i klevetao pa opet izgubio Kongres

Trumpova retorika dobila je posebno mračan i agresivan zaokret u ovoj kampanji dok je vrlo intenzivno lobirao za republikanske kandidate na političkim skupovima diljem zemlje - održao je 11 skupova u 6 dana.

"Ako demokrati preuzmu kontrolu, povećat će vaše poreze, oslabiti vojsku, zabraniti privatno zdravstveno osiguranje i zamijeniti slobodu sa socijalizmom... Oni žele pružati otpor, oni žele ometati, oni žele odgađati, rušiti, oni žele uništiti... Njihove radikalne politike opasnost su za vašu obitelj i za vašu zemlju... Demokrati su postali stranka kriminala... Demokrati su postali ljutita, neuravnotežena rulja odlučna da dođe, da dobije moć svim raspoloživim sredstvima... Oni žele pustiti nasilne predatore i bezobzirne ubojice (u zemlju) i vi to znate... Oni će pokušati uroniti našu zemlju u noćnu moru političke paralize, siromaštva i kaosa", samo su neke od njegovih nedavnih izjava kojima je pokušao Amerikancima utjerati strah u kosti i proizvesti atmosferu izvanrednog stanja.

Trump je, drugim riječima, odbio svaku mogućnost kompromisa, dvostranačja i pridobivanja neodlučnih glasača s centra i zaokrenuo još više prema ekstremnoj desnici, čak i u sjeni jezivih napada - slanja paketa bombi vodećim demokratima i Trumpovim kritičarima od strane fanatičnog Trumpovog pristaše i teoretičara zavjera te ubojstva 11 židovskih vjernika u sinagogi u Pittsburghu koje je izvršio desničarski ekstremist i antisemit. A takav se nastup Trumpu, barem što se Kongresa tiče, obio o glavu. Ipak, donio mu je uspjeh na izborima za Senat, za što se odmah i uhvatio kao potvrdu da su izbori bili "ogroman uspjeh".

Što Hrvatska može naučiti od Amerike?

A kako stoji Hrvatska u usporedbi s Amerikom? Ako izravno usporedimo trenutne procjene izlaznosti na ovim američkim izborima (49,4 %) s izlaznošću na posljednjim hrvatskim izborima (52,6 %), dobit ćemo dojam da su Hrvati politički aktivniji. No taj dojam je varljiv s obzirom na to da je izlaznost na američkim izborima posljednjih nekoliko desetljeća tradicionalno niska (na predsjedničkim izborima vrti se oko 50 %), a na midterms izborima, ponovimo, još je niža nego na predsjedničkima.

>> Amerikanci sutra glasaju. Ovi će izbori odlučiti sudbinu Donalda Trumpa

Rekordno povećanje izlaznosti na ovim midterms izborima pokazalo je da je velik dio Amerikanaca koji su nezadovoljni, pa i ogorčeni i zgroženi ponašanjem Trumpa kao predsjednika (podržava ga, prema prosjeku anketa koje vodi stranica Five Thirty Eight, samo 41,2 % Amerikanaca) nisu ostali kod kuće, nisu samo vodili bitke na društvenim mrežama već su izašli na birališta i dali Trumpu ako ne crveni, onda barem žuti karton. Dali su demokratima kritičnu institucionalnu kontrolu nad Trumpom i njegovom administracijom.

Njegove politike koje su najviše alarmirale liberale i ljevičare - trgovinski rat, zid na granici s Meksikom, surov obračun s ilegalnim migrantima, uključujući odvođenje njihove djece u kampove, ukidanje Obamine zdravstvene reforme, mogući rezovi za mirovinsko osiguranje, podilaženje Rusiji, potkopavanje neovisnosti državnih institucija - sada će teško ili nikako biti realizirane. A nad Trumpom će se sada, još više nego dosad, nadviti sjena mogućeg opoziva ako mu se dokažu dosluh s Rusijom u kampanji, ometanje istrage, sukob interesa ili druga nedjela.

A ovakvoj izlaznosti i "plavom valu" demokrata protiv Trumpa zasigurno je pridonio i niz memeova koje su Amerikanci dijelili na društvenim mrežama, pozivajući jedni druge da izađu i glasaju. 

A vjerojatno nijedan Amerikanacac nije snažniji simbol izlaska na izbore od 82-godišnje Teksašanke Gracie Lou Phillips koja je, kako javlja USA Today, prvi put u životu glasala noseći tank s kisikom na biračko mjesto. Phillips je glasala prije samog izbornog dana. Umrla je u ponedjeljak.

Dakle, Amerikanci koji su nezadovoljni, ogorčeni i zgroženi svojom vlašću pokazali su da se ona može zamijeniti na izborima i tako napraviti stvarna promjena - čak i ako ne stoje bez zadrške iza programa protukandidata za koje su glasali. U predstavničkoj demokraciji, jasno je, rijetko ako i ikad možemo birati one koji će nas savršeno predstavljati. Često smo prisiljeni na kompromis i, kolokvijalno rečeno, na izbor manjeg zla, ili barem opcije kojoj smo manje neskloni. No kada su ulozi za budućnost zemlje dovoljno visoki - u Americi s Trumpom očito jesu, kao što su i u Hrvatskoj - mogućnost promjene kroz glasačke kutije važnija je od zadrške, sumnje ili malodušnosti i razočaranosti glasača.

Kao što je i mogućnost koju imamo da se sami kandidiramo, čak i ako smo autsajderi u političarskoj klasi - što u američkim midtermsima ilustrira činjenica da je rekordan broj žena, njih 92, izabran u Kongres, kao i da je u Kongres izabrana najmlađa žena ikad - 29-godišnja Alexandria Ocasio-Cortez, prve dvije muslimanke - Ilhan Omar i Rashida Tlaib i prve dvije američke Indijanke - Deb Haaland i Sharice Davids.

Dario Čepo: Visoka izlaznost na izbore vodi promjenama i izboru novih predstavnika

A o tome što će ovakvi rezultati izbora značiti za Trumpa i Ameriku, porazgovarali smo s dr. Darijem Čepom, profesorom docentom sociologije na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Je li ovo na neki način početak Trumpovog kraja, odnosno početak kraja njegove ere - koliko god dvije godine ne mogu biti era, u političkom smislu njegova vladavina zaista jest nešto dosad neviđeno u američkoj politici?

"I kad je zajedno s republikancima imao svu vlast u svojim rukama, Trump se žalio da zbog opstrukcije demokrata nije mogao ništa napraviti. Treba očekivati da će se ta retorika pojačati još i više sad kad demokrati kontroliraju jedan od domova Kongresa. Oni će iskoristiti prilike koje im pruža ustav i, primjerice, puno rigoroznije nadzirati Trumpov rad i njegovo potencijalno kršenje zakona. Time će se dodatno polarizirati političko tijelo u SAD-u, što znači da će biti manje stabilnosti u sustavu. Era trumpizma bi mogla doći svojem kraju samo ako republikanci prepoznaju da im je on veći teret nego prednost", rekao je Čepo.

Izlaznost na izbore bila je vrlo visoka. Što nam to govori o američkoj demokraciji, načinu na koji ljudi doživljavaju važnost izbora? Možemo li i mi u Hrvatskoj izvući neke pouke iz te visoke brojke o izlaznosti?  

"Izlaznost je bila najviša u modernoj povijesti za izbore ovog tipa. Obično na izborima u polovici predsjednikova mandata izlaznost pada, no ovdje je došlo do rasta ponajviše zbog, čini se, golemog izlaska mladih, žena, rasnih, etničkih i drugih manjina te visokoobrazovanih stanovnika bogatih američkih predgrađa, koji su, kako se čini, odlučili odbaciti Trumpovu mizoginu, rasističku i nacionalističku retoriku. Američki su građani pokazali da je demokratski angažman još uvijek vrlo važan i da može promijeniti mnoge stvari nabolje, kao i ograničiti apsolutnu moć jedne strane političkog spektra", odgovorio je Čepo i istaknuo korelaciju između visoke izlaznosti i glasanja za promjene.

"Sva istraživanja izbora pokazuju da visoka izlaznost na izbore vodi u načelu promjenama i izboru novih predstavnica i predstavnika. Hrvati bi trebali uvidjeti da loše političke elite koje vladaju u našoj državi, općinama i gradovima nisu rezultat samo loših kandidata koje promoviraju političke stranke nego i njihove nespremnosti da izađu iznova i iznova i svojim glasom onemoguće korumpiranima, delinkventnima, nasilnima i autoritarnima da nastave vladati ovom državom kao svojim privatnim posjedom", dodao je ovaj sociolog.

Možemo li reći da su ovakvi rezultati izbora najava promjena u američkoj politici i kakva nas kretanja očekuju u budućnosti?

"Demokrati su postigli odličan rezultat u Predstavničkom domu Kongresa. Imali su očekivano loš rezultat u Senatu i razmjerno dobar rezultat u izborima guvernera saveznih država. Ovi rezultati mogu biti promjena jednaka onoj koja je zadesila SAD 2010. i 2014. nakon velikih dobitaka republikanaca tijekom vladavine Baracka Obame. Možemo očekivati nestabilniji politički prostor, još veće inzistiranje Trumpa na povezivanju izravno s narodom, mimo Kongresa, i pojačan fokus konzervativnih dijelova američkog političkog establišmenta na osiguravanje onih mehanizama koji će ojačati konzervativnu dominaciju nad društvom - prije svega imenovanje većeg broja konzervativnih sudaca i dodatne pokušaje suzbijanja prava glasa, pogotovo manjinskim skupinama", zaključio je Čepo.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara