Živimo u presudnim vremenima. Hoće li 2020-e biti bolje?

Živimo u presudnim vremenima. Hoće li 2020-e biti bolje?
Foto: 123rf

KAKO se desetljeće bliži kraju (ne postoji stroga definicija desetljeća – 2020-ima možemo nazivati sve godine koje počinju s 20 kao prvim brojem pa bi to bile godine od 2020. do 2029. ili pak možemo krenuti od jedinice kao prve godine desetljeća pa bi to bile 2021. – 2030.), mnogi su ljudi sve uvjereniji da smo na sigurnom putu prema paklu. Neuspjeh u nastojanjima da poduzmemo ozbiljne akcije za usporavanje klimatskih promjena, percepcija o zaoštravanju javnih rasprava, porast broja lažnih vijesti koje se s lakoćom šire i populističkih pokreta koji se suprotstavljaju stručnjacima i činjenicama, sve ovo i još mnogo toga doživljava se kao dokaz da je čovječanstvo uhvaćeno u silaznoj spirali, piše u blagdanskom izdanju New Scientist.

No, autor ističe da su čitatelji New Scientista generalno skloni ljubavi prema znanstvenim dokazima i racionalnom razrješavanju problema te da, stoga, vjerojatno već znaju da činjenice ne podržavaju baš tako crnu priču. U stvarnosti, prema većini mjerljivih parametara, svijet postaje sve bolji, barem za ljude.

Razlozi za optimizam - znanost, tehnologija i povjerenje ljudi

Dobrim dijelom to je zbog znanosti i tehnologija koje pružaju humanistička i progresivna rješenja za probleme poput bolesti, gladi, nedostatka pristupa čistoj vodi, obrazovanja i planiranja obitelji. Za većinu ljudi, u većini mjesta, život u 2020-ima bit će objektivno bolji nego što je bio u 2010-ima.

Istodobno, naše znanje o svemiru i našem mjestu u njemu nastavilo je rasti. U svijetu znanstvenih istraživanja, u desetljeću koje sada završava, vidjeli smo stalni tok uzbudljivih i transformativnih otkrića, od prve izravne slike crne rupe do novih otkrića o podrijetlu i precima čovječanstva.

Znanstvenici također razvijaju nove spoznaje o tome kako naš planet djeluje kao živa cjelina, kako obnavljati divljinu te kako pomoći drugim vrstama da opstanu u smanjenim staništima. U mnogim zemljama probudila se svijest ljudi o utjecaju koji upotreba materijala poput plastike ima na svijet, a postoje svi razlozi za vjerovati da će se taj trend napretka nastaviti. Čak i kad su u pitanju klimatske promjene, koje su nesumnjivo najvažnije pitanje nadolazećeg desetljeća, postoje razlozi za oprezni optimizam koji možemo iznijeti zajedno kako bismo spriječili katastrofu. Postoje valjani razlozi zbog kojih je časopis Time nedavno švedsku klimatsku aktivisticu Gretu Thunberg nazvao osobom godine.

Nema sumnje da će se oko tog problema voditi još brojne velike političke bitke. No, zahvaljujući Thunberg i njoj sličnima, javno prihvaćanje temelja znanosti o klimatskim promjenama i svijest o opasnostima koje ona predstavlja u posljednje su vrijeme snažno porasli širom svijeta, čak i u dijelovima koji su ranije pružali otpor, poput SAD-a. Čini se da se u svijetu budi svijest o nužnosti radikalnijeg djelovanja na ovaj i druge ozbiljne izazove u okolišu.

Postoji puno razloga da se nadamo kako bi to moglo biti znak sve većeg prihvaćanja znanstvenog konsenzusa o drugim kontroverznim pitanjima, primjerice o cjepivima. Znanstvenici očito imaju veliku ulogu u tome, no i tu postoje vrlo važni pozitivni pokazatelji kada je riječ o povjerenju javnosti. Što god da ste pročitali o odbacivanju mišljenja stručnjaka u modernom dobu, anketa za anketom pokazuje goleme razine povjerenja javnosti u znanost i njezinu sposobnost rješavanja problema.

Promjene, i dobre i loše, mogu biti brze

U ovoj je priči važno istaknuti da su jedno od velikih dostignuća ostvarenih u 2010-ima bili novi uvidi koje smo stekli u razumijevanju ljudskog ponašanja. Oni nam govore da su kognitivne pristranosti snažno usađene u našu psihologiju te da nas tjeraju da se usredotočimo na loše vijesti, a ne na dobre, i na lokalne, a ne na globalne probleme. No, oni nam također govore da se promjena, kako pozitivna tako i negativna, može dogoditi vrlo iznenada, naizgled neočekivano. Socijalni stavovi su fluidni, no društvenim je normama potrebno vrijeme da se uvriježe. Iako, kada se to dogodi, mogu se pokrenuti vrlo brzi pomaci.

Naravno, pred nama su golemi izazovi. Postojani razvoj robotike i umjetne inteligencije uzrokovat će određene ekonomske nesigurnosti i preslagivanja s kojima će se trebati suočiti. Tehnologije poput izmjene gena i dalje će pokretati važna moralna pitanja. Uspon Kine na svjetskoj sceni – koja je krajem ovog desetljeća postala istovremeno najveći svjetski zagađivač i najveći proizvođač zelene tehnologije - nastavit će biti izazov za zapadne norme i pretpostavke, kako u znanosti tako i u geopolitici. Obnovljena svemirska utrka čovječanstvu može najaviti novu svijetlu budućnost ili pak stvoriti rizik da ćemo naše najgore navike izvesti u druge svjetove.

2020-e bit će odlučujuće godine

I da, klimatske promjene, zagađenje i kolaps biološke raznolikosti... Ako ne riješimo ove ogromne probleme u narednom desetljeću, nećemo vjerojatno nikada, što će imati ozbiljne posljedice za život na našem planetu. Zaista, izgleda da će 2020-e biti odlučujuće za budućnost čovječanstva i prirodnog svijeta.

Jedna stvar koju svi možemo učiniti kako zajedno ulazimo u sljedeće desetljeće jest odbaciti fatalistički pesimizam i umjesto toga prigrliti optimizam utemeljen na činjenicama i vjeri u ljudsku domišljatost. Naši postupci - što radimo i za što se borimo - uvijek su bili važni i nastavit će biti i dalje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara