Znanstvenici imaju nove dokaze o vezama ljudi i neandertalaca

Znanstvenici imaju nove dokaze o vezama ljudi i neandertalaca
Ilustracija: 123rf

ZNANSTVENICI koji nastoje otkriti tajne ljudskog razvoja proteklih su se godina oslanjali na sve napredniju tehnologiju analize DNK koja uz pomoć molekularnih satova određuje kojem razdoblju pripadaju naši drevni preci.

Nova studija, koja umjesto toga analizira fosilne zube, nudi drukčiji pristup koji otkriva značajno ranije razdoblje kao vrijeme u kojemu su se razdvojili preci današnjeg čovjeka i neandertalci.

Posljednji zajednički predak možda je živio prije 800.000 godina

Studija koju je provela Aida Gomez-Robles s University Collegea London zaključuje da je posljednji zajednički predak dvije vrste možda živio prije 800.000 godina što usložnjava antropološke rasprave.

Novo istraživanje pomiče vrijeme odvajanja za 200.000 do 400.000 godina ranije u odnosu na dosadašnje procjene i, ako se pokaže točnim, isključilo bi Homo heidelbergensisa, još jednu izumrlu ljudsku vrstu, kao posljednjeg zajedničkog pretka Homo sapiensa i našeg bliskog rođaka neandertalca, kao što trenutno smatraju neki znanstveni krugovi.

Prema Gomez-Robles čiji je rad objavljen u srijedu u časopisu Science Advances, nedavno istraživanje fosilnih zuba pokazalo je da je, dok se veličina zuba uvelike razlikovala ovisno o ljudskim vrstama, njihov oblik bio homogeniji i razvijao se stabilnim tempom.

Proučavala je kutnjake i pretkutnjake oko 30 fosila za koje se vjeruje da su rani neandertalci iz špilje Sima de los Huesos u Španjolskoj, kao i sedam drugih izumrlih ljudskih vrsta kako bi utvrdila koliko su se vremenom mijenjali.

Uz pomoć računalne simulacije utvrdila je da su se prvi ljudi i neandertalci morali razići još prije 800.000 godina da bi se stigla razviti specifična obilježja na zubima iz Sime.

"Važna implikacija je da Homo heidelbergensis ne može biti posljednji zajednički predak modernog čovjeka i neandertalaca", kazala je za AFP.

Radilo se o dugom procesu

Gomez-Robles je rekla, priznajući da nijedna metoda nije savršena, da nam proučavanje anatomskih varijacija "daje precizniju sliku" dijelom i zbog toga što još uvijek nije moguće izdvojiti DNK iz najstarijih fosila.

Različita vremena razdvajanja do kojih su došli znanstvenici sugeriraju da nije bilo jasnog razdvajanja vrsta u jednom trenutku, nego se radilo o procesu.

"Kada govorimo o razdvajanju neandertalaca i modernog čovjeka ili bilo koje dvije vrste, to nije nešto što se dogodi u određenom trenutku", kaže ona.

"Još nešto danas znamo, a to je da je došlo i do stvaranja hibrida između neandertalaca i modernog čovjeka", dodaje ona. "I to stvara dodatnu buku u svim tim istraživanjima."

Njezin rad pohvalila je antropologinja Mirjana Roksandic sa Sveučilišta Winnipeg koja je nedavno i sama opisala manjkavost veza H. heidelbergensisa i neandertalaca.

S druge strane, profesorica ljudske evolucije sa Sveučilišta Rutgers Susan Cachel kritizira studiju pitajući: "Ako preci anatomski modernog čovjeka i neandertalaca nisu potekli od Homo heidelbergensisa, od koga su onda potekli? Od nekog nepoznatog tajnovitog pretka?"

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara