UNUTRAŠNJOST Marsa je grudasta, poput kolačića s komadićima čokolade, a ti komadići su zapravo geološki fosili iz vremena formiranja planeta. Nova analiza akustičnih valova koji putuju unutrašnjošću Crvenog planeta otkrila je da se golemi komadi drevne, rane Marsove kore nalaze zarobljeni u njegovom plaštu, piše ScienceAlert.

Ovi ostaci svjedoče o nasilnoj povijesti koja je iznenađujuće slična onoj Zemljinoj, uključujući i divovski sudar s masivnim objektom dok je planet još bio mlad i u procesu formiranja.

Seizmički odjeci prošlosti

Mars nas dugo fascinira jer je istovremeno i sličan i različit od našeg svijeta. Njegova kora je, za razliku od Zemljinih tektonskih ploča, jedan jedinstveni komad, a planetu nedostaje i globalno magnetsko polje.

Posljednjih godina, zahvaljujući NASA-inom landeru InSight, napokon smo dobili odgovore. Od 2018. do 2022. godine, ovaj je instrument bilježio seizmičke aktivnosti, takozvane "marsotrese". Znanstvenici koriste ta podrhtavanja kao neku vrstu akustičnog rendgena kako bi zavirili duboko ispod površine.

Poput potresa na Zemlji, i marsotresi se šire iz svoje točke nastanka i odbijaju unutar planeta. Način na koji ti valovi putuju kroz različite materijale omogućuje znanstvenicima stvaranje detaljnih mapa unutrašnjosti. Upravo su ti podaci omogućili izradu prve detaljne karte unutrašnjosti Marsa.

Geološki fosili u Marsovom plaštu

Tim znanstvenika, predvođen Constantinosom Charalambousom s Imperial Collegea u Londonu, analizirao je podatke iz osam zabilježenih događaja kako bi rekonstruirao sastav Marsovog plašta – sloja između kore i jezgre. Otkrili su divovske fragmente materijala, neke promjera i do četiri kilometra, okružene manjim komadima. Riječ je o ostacima sačuvanim još od formiranja planeta prije 4,5 milijardi godina.

U to je vrijeme Sunčev sustav bio kaotično mjesto, a unutarnji planeti, uključujući Zemlju, bili su pod stalnim bombardiranjem. Vjeruje se da je upravo jedan takav sudar sa Zemljom stvorio Mjesec. Istraživači smatraju da je slično bombardiranje poremetilo koru Marsa koja se tek formirala.

"Ovi kolosalni udari oslobodili su dovoljno energije da otope velike dijelove mladog planeta u goleme magmatske oceane", kaže Charalambous. "Kako su se ti magmatski oceani hladili i kristalizirali, ostavili su za sobom kompozicijski različite komade materijala – i vjerujemo da su to upravo oni koje sada detektiramo duboko unutar Marsa."

Vremenska kapsula Sunčevog sustava

Nakon udara, Marsova kora ponovno se formirala i zatvorila, čuvajući te drevne komade unutar plašta. Na Zemlji bi takvi ostaci odavno nestali jer su naša kora i plašt u stalnom pokretu zbog tektonskih procesa koji ih neprestano recikliraju. Mars je, s druge strane, planet s jednom korom, pa je njegova unutarnja evolucija bila znatno sporija, čime je sačuvan materijal poput vremenske kapsule iz ranog Sunčevog sustava.

"Većina ovog kaosa vjerojatno se odvijala u prvih 100 milijuna godina Marsa", ističe Charalambous. "Činjenica da još uvijek možemo detektirati njegove tragove nakon četiri i pol milijarde godina pokazuje koliko se sporo Marsova unutrašnjost miješala od tada."

Ovo otkriće daje nam neprocjenjiv uvid u različite načine na koje se stjenoviti planeti mogu razvijati. Budući da je Zemlja jedini planet u Sunčevom sustavu s tektonskim pločama, proučavanje Marsa može nam pomoći razumjeti i što se događa unutar Merkura i Venere.

"Dok rani geološki zapisi Zemlje ostaju nedostižni, identifikacija očuvane drevne heterogenosti plašta na Marsu nudi neviđen uvid u geološku povijest i termokemijsku evoluciju terestričkog planeta pod nepokretnim poklopcem, prevladavajućim tektonskim režimom u našem Sunčevom sustavu", pišu istraživači u svom radu.