MEĐUNARODNI tim istraživača uspio je preokrenuti gubitak pamćenja kod miševa s demencijom jednostavnim pojačavanjem aktivnosti njihovih staničnih "elektrana", mitohondrija. Iako su problemi s tim strukturama koje proizvode energiju i ranije povezivani s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimera, dosad nije bilo jasno jesu li oni uzrok ili posljedica tih stanja, piše ScienceAlert.

Potvrđena ključna veza

"Ovaj rad je prvi koji uspostavlja uzročno-posljedičnu vezu između mitohondrijske disfunkcije i simptoma povezanih s neurodegenerativnim bolestima, sugerirajući da bi oslabljena mitohondrijska aktivnost mogla biti u ishodištu početka neuronske degeneracije," pojasnio je Giovanni Marsicano, neuroznanstvenik s Francuskog nacionalnog instituta za zdravlje i medicinska istraživanja (INSERM).

Kako bi dokazali tu ključnu vezu, tim je razvio poseban alat nazvan mitoDREADD-G_s. On funkcionira poput prekidača za "paljenje" mitohondrija, a aktivira se pomoću lijeka klozapin-N-oksid (CNO).

Preokretanje simptoma u laboratoriju

Ovaj inovativni mehanizam testiran je na genetski modificiranim miševima koji su pokazivali simptome slične demenciji, kao i na ljudskim stanicama uzgojenim u laboratoriju. Rezultati su bili izvanredni: problemi s pamćenjem i motorikom, koji su bili uzrokovani disfunkcijom mitohondrija, uspješno su preokrenuti.

Znanstvenici su otišli i korak dalje. Prvo su miševima lijekovima namjerno ograničili aktivnost mitohondrija, a zatim su pomoću svog alata uklonili ta ograničenja. Time su dodatno potvrdili da su upravo mitohondriji u središtu problema.

Put prema novim terapijama

Iako razvijeni alat sam po sebi nije lijek za ljude, eksperimenti su pružili neprocjenjive spoznaje koje bi mogle biti temelj za buduće terapije.

"U konačnici, alat koji smo razvili mogao bi nam pomoći identificirati molekularne i stanične mehanizme odgovorne za demenciju i olakšati razvoj učinkovitih terapijskih ciljeva", ističe biolog Étienne Hébert Chatelain sa Sveučilišta Moncton u Kanadi.

Istraživači planiraju testirati ovaj pristup i na drugim vrstama neurodegenerativnih bolesti, pa čak i na psihijatrijskim poremećajima. Sljedeći korak bit će razvoj sigurnih lijekova za ljude koji bi mogli oponašati učinak ovog alata. S obzirom na složenost demencije i brojne faktore rizika, istraživanje mitohondrija otvara jedan potpuno novi kut gledanja na problem.

Dugoročni potencijal

Jedno od ključnih pitanja na koje znanstvenici sada traže odgovor jest kako bi "superpunjenje" mitohondrija funkcioniralo dugoročno i je li to realna opcija za liječenje bolesti poput Alzheimera.

"Naš rad sada se sastoji od pokušaja mjerenja učinaka kontinuirane stimulacije mitohondrijske aktivnosti kako bismo vidjeli utječe li to na simptome neurodegenerativnih bolesti i, u konačnici, odgađa li neuronski gubitak ili ga čak sprječava ako se mitohondrijska aktivnost obnovi", zaključuje neuroznanstvenik Luigi Bellocchio iz INSERM-a. Cjelokupno istraživanje objavljeno je u prestižnom časopisu Nature Neuroscience.