ZNANSTVENICI su se dugo pitali što se nalazi u samom središtu Zemlje, a najnovija istraživanja sugeriraju kako naš planet ima posebnu željeznu kuglu unutar svoje metalne jezgre. Jučer objavljena studija u časopisu Nature Communications navodi kako se ispod najudaljenije kore, plašta i rastaljene tekuće vanjske jezgre nalazi čvrsti metalni centar Zemlje, koji zapravo ima još jedan skriveni sloj, odnosno "najdublju unutarnju jezgru".

Monumentalno otkriće sugerira da Zemlja ima pet glavnih slojeva umjesto četiri i ponudilo je nove pojedinosti koje bi znanstvenici mogli upotrijebiti za razjašnjavanje nekih od najstarijih misterija o našem planetu i kako je nastao. U priopćenju za javnost se tvrdi kako su geoznanstvenici prije otprilike 20 godina prvi put sugerirali da bi Zemljina jezgra mogla imati dodatni, neprimjetan sloj.

Autori nove studije tvrde kako su korištenjem podataka prikupljenih mjerenjem seizmičkih valova potresa koji su prolazili kroz središte Zemlje, konačno otkrili tu najdublju jezgru. Seizmički valovi su vibracije koje se kreću unutar ili duž površine Zemlje i kroz njezine unutarnje slojeve kao rezultat potresa, vulkana ili drugih razloga.

Sastav novootkrivenog sloja je sličan onome iznad njega

"U ovoj studiji prvi put izvještavamo o opažanjima seizmičkih valova koji potječu od snažnih potresa koji putuju naprijed-natrag s jedne strane zemaljske kugle na drugu do pet puta", piše koautor studije dr. Thanh-Son Pham, seizmolog i postdoktorand na Istraživačkoj školi znanosti o Zemlji na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri. 

Pham smatra kako je razlog zašto ovaj sloj nije prethodno bio detaljnije promatran taj što je njegov sastav toliko sličan onome što leži iznad njega. I ovaj novootkriveni centar, za koji studija izvješćuje da je vjerojatno metalna lopta široka 644 kilometra, i njegova vanjska ljuska izrađeni su od legure željeza i nikla, s određenim drugim elementima u tragovima.

"Osim toga, prijelaz od najnutarnjije (čvrste) lopte do vanjske ljuske unutarnje jezgre (također čvrste ljuske) čini se više postupnim nego oštrim. Zato ga ne možemo promatrati putem izravnih refleksija seizmičkih valova od njega", objasnio je Pham. 

"Unutarnja jezgra ima izrazitu anizotropiju"

Koristeći instrumente koji otkrivaju vibracijske valove, istraživači su otkrili da najdublja unutarnja jezgra ima izrazitu anizotropiju, što je svojstvo tvari koje joj omogućuje da poprimi različite karakteristike ovisno o kutu iz kojeg joj se prilazi.

Primjer predmeta koji je anizotropan je komad drva: mnogo je lakše raskomadati komad drva za ogrjev tako da ga udarite u smjeru njegova vlakna nego o njega. Upravo je to ono obilježje koje razlikuje najdublju jezgru.

Ovo bi moglo omogućiti bolje razumijevanje Zemljinog magnetskog polja

Kada je došlo do procjene Zemljine jezgre, istraživači su promatrali koliko brzo seizmički valovi putuju kroz nju u različitim smjerovima, i otkrili su da najdublja unutarnja jezgra mijenja brzinu tih valova na drugačiji način od sloja iznad nje, vanjskog središnje jezgre, ljuske.

Otkrivanje novog sloja više od 1600 kilometara ispod naših nogu je značajno. Prisutnost jasne najdublje jezgre mogla bi znanstvenicima dati bolje razumijevanje Zemljinog magnetskog polja i kako se ono razvijalo i kako će se i dalje razvijati.

Pham ističe kako nam novo otkriće također "daje uvid u ono što se moglo dogoditi s drugim planetima". "Uzmimo Mars kao primjer. Još uvijek ne razumijemo zašto je (Marsovo magnetsko polje) prestalo postojati u prošlosti", naglasio je.