Sadržaj nastao u suradnji sa: Zagrebačka banka

PREKO 30 milijardi eura bilo je neoročeno na računima građana, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke objavljeni u srpnju. Takav oblik štednje po viđenju gdje novac čeka na tekućim i žiro računima za svakodnevno plaćanje, ne generira novu vrijednost. Ipak, mnogi građani pitaju se kamo bi mogli sa svojim novcem.

Premda je ukupna svota na računima građana pozamašna, radi se o velikom broju kućanstva koja imaju manje od prosjeka. On iznosi nešto manje od 26 tisuća eura. Nedovoljno za najčešći oblik ulaganja, nekretnine, ali sasvim dovoljno za druge oblike ulaganja. Ulagati se može i u obveznice, investicijske fondove, dionice, ETF-ove, dobrovoljne mirovinske štednje i drugo.

Kamo s novcem, a da mu vrijednost naraste? 

Za velik broj građana osnovna pitanja su: kamo s novcem koji se ne troši odmah, kako ga zaštititi od inflacije, te kako izgraditi financijsku sigurnost na duge staze? Neki biraju navedene oblike preko raznih posrednika ili ulažu samostalno, a drugi koriste ponude svoje banke.

Umjesto da novac stoji neiskorišten, kroz ulaganje ili oročenu štednju dobiva se kamata ili prinos. Visina prinosa ovisi o odabranoj strategiji ulaganja, kretanjima na globalnim tržištima i razini rizika koju smo spremni prihvatiti. Primjerice, ulaganje u različite vrste obveznica, fondova ili ETF-ova ne nosi jednak rizik. On uvelike ovisi o izdavatelju ili instrumentu na koji se fond veže. Isto tako, novčani fond može biti sigurniji od obveznice, dok se mirovinska štednja po strukturi ulaganja često približava mješovitim fondovima. Važno je gledati cjelokupnu strategiju, a ne samo vrstu instrumenta.

S druge strane, nečinjenje također ima svoju cijenu. Ako novac stoji, inflacija ga svake godine “pojede” i smanjuje kupovnu moć. Upravo je zato prvi zadatak svakog ulaganja barem nadmašiti inflaciju, odnosno sačuvati vrijednost onoga što smo zaradili, a tek potom ostvariti dodatni prinos.

Osmo svjetsko čudo

U svemu tome, jedno osnovno financijsko pravilo često ostaje zanemareno - složeni kamatni račun, kolokvijalno poznat kao kamata na kamatu. On često ostane previđen i neiskorišten pa naposljetku ulaganje donese znatno niži prinos na duži period. Ideja da je "kamata na kamatu osmo svjetsko čudo" često se pripisuje Albertu Einsteinu. Iako se ne zna je li je doista izgovorio, misao jasno pokazuje koliko snažan može biti učinak složenog ukamaćivanja.

Riječ je o principu prema kojem se kamata iz prethodnih razdoblja dodaje glavnom iznosu i zatim ponovno ulazi u obračun. Tako svaka nova kamata povećava iznos ulaganja na kojeg se obračunavaju nove kamate i tako donosi zaradu.

Najbolje je to objasniti primjerom. Osoba A počela je ulagati s 20 godina te je izdvajala 50 eura mjesečno kroz 30 godina. Uz prinos od 5.5 posto, nakon 30 godina skupila je 45.888 eura s uloženih 18.000. Osoba B krenula je deset godina kasnije s ulaganjem, ali sa 75 eura mjesečno tijekom 20 godina. Iako je mjesečno izdajala više, nije uspjela uhvatiti osobu A i na kraju razdoblja ulaganja imala je 32.820 eura.

Najgore će prošla osoba C koja je čekala do 40. godine života kako bi počela ulagati. Svaki mjesec je izdvajala 150 eura mjesečno kroz deset godina, no propustila je 20 godina kamate na kamatu. Na kraju je na uloženih 18.000 eura dobila 24.034 eura.

Sve tri osobne uložile su jednak iznos ali oni koji su krenuli ranije, imalio su veći prinos. Složena kamata nije nagradila onog tko je uložio više mjesečno, nego onog tko je počeo ranije i dao vremenu da odradi svoje.

Razlikuje se od takozvane jednostavne kamate kod koje se iznos prinosa od kamate ne reinvestira. U početku i na kraće periode investiranja razlika između ova dva kamatna računa djeluje neznatna, ali s vremenom postaje sve značajnija. Jedan od dostupnih alata koji pomaže razumjeti kako ulaganje s kamatama raste tijekom godina je informativni kalkulator Zagrebačke banke. Njime se na jednostavan način može izračunati koliko bi određena štednja mogla vrijediti nakon nekoliko godina, ovisno o iznosu, kamatnoj stopi i razdoblju.

Mala škola financijske pismenosti pomaže građanima donositi informativnije financijske odluke

Osim toga, Zagrebačka banka pokrenula je edukativni serijal pod nazivom Mala škola financijske pismenosti, koji je namijenjen svima, neovisno o dobi ili prethodnom znanju. U 14 kratkih videa građani mogu naučiti osnovne financijske teme, od upravljanja budžetom i vrstama računa, preko razlika među karticama, do sigurnog korištenja digitalnog bankarstva i prepoznavanja potencijalnih online prijevara.

Posebna pažnja u kampanji posvećuje se mladima koji tek otvaraju svoje prve račune, ali i svima koji žele bolje razumjeti svakodnevne bankovne proizvode. Kroz jednostavan pristup, sadržaji pokrivaju konkretne situacije: kako funkcionira dopušteno prekoračenje, što znači plaćanje na rate, koje su prednosti digitalnog novčanika i zašto je važno redovito pratiti svoje troškove.

Tko krene ulagati u dvadesetima, može nadmašiti one koji ulože više, ali kasnije u životu

Ukupna financijska imovina kućanstava u prvom tromjesečju 2025. povećala se i dosegla više od 107 milijardi eura. Ova brojka potvrđuje da građani raspolažu s većim iznosima nego ranije. No, analiza pokazuje da se većina i dalje oslanja na pasivne oblike čuvanja novca, prije svega na bankovne račune i kupnju nekretnina, navodi se u izvješću HNB-a. Upravo zato je važno razumjeti kako složena kamata može promijeniti vrijednost ušteđenog novca.

Najvažnija stvar kod složene kamate nije visina početnog iznosa, već vrijeme. Što je razdoblje ulaganja dulje, to su i učinci izraženiji. To pokazuju i konkretne usporedbe na primjerima. Ako troje ljudi uloži isti iznos, primjerice, 5 tisuća eura godišnje na 10 godina, uz prinos od 7 posto, ali krenu u različitim životnim razdobljima, rezultati će biti bitno različiti. 

Onaj tko započne u ranim dvadesetima i prestane ulagati nakon deset godina, može imati veći iznos u mirovini nego netko tko je ulagao duže, ali je započeo deset ili dvadeset godina kasnije. 

Naravno, nije svatko spreman odmah donijeti financijske odluke koje uključuju štednju, ulaganje ili promjenu navika. Zato su informacija i edukacija važni prvi koraci.

Iako štednja i ulaganje na prvu mogu djelovati apstraktno ili zahtjevno, mnoge važne financijske odluke građani donose u svakodnevnim situacijama. Primjerice, kada otvaraju račun, biraju karticu ili odlučuju koliko će novca izdvajati svaki mjesec. U tom kontekstu, razumijevanje osnovnih financijskih pojmova poput složene kamate može činiti razliku između pasivnog čuvanja novca i promišljenog planiranja.

Vrlo je izvjesno da će depoziti i dalje ostati značajan dio financijske imovine kućanstava, što potvrđuju i statistike HNB-a. No, oni koji žele nešto više od toga, mogu zaštititi vrijednost novca, planirati veću kupovinu ili stvoriti dugoročnu rezervu ako na vrijeme razmisle kako iskoristiti vrijeme i osnovne financijske alate u svoju korist. 

Informacije su samo u informativne svrhe i ne služe kao preporuka za donošenje investicijskih odluka. Trgovanje je rizično i nije pogodno za sve ulagače. Prije nego što donesete odluke o ulaganju, pročitajte uvjete financijske usluge i pobrinite se da razumijete rizike.

Sponzorirani sadržaj donose Index i Zagrebačka banka u skladu s najvišim profesionalnim standardima.