ZAGREB je i danas među gradovima s najlošijom kvalitetom zraka u Europi, pokazuju podaci međunarodnih servisa AccuWeather i AQICN.

U više dijelova grada zrak je klasificiran kao nezdrav, a na pojedinim mjernim postajama i kao vrlo nezdrav.

Dominantni zagađivač su fine lebdeće čestice PM2.5 i PM10, koje predstavljaju najveći rizik za zdravlje jer mogu prodrijeti duboko u pluća i krvotok.

Pojedine lokacije u ljubičastoj zoni

Podaci platforme AQICN, koja agregira mjerenja s gradskih postaja, pokazuju da je indeks kvalitete zraka na pojedinim lokacijama ulazio u tzv. ljubičastu zonu, koja označava vrlo nezdrav zrak.

Na nekim mjernim mjestima zabilježene su koncentracije PM2.5 iznad 60 µg/m³ i PM10 iznad 100 µg/m³, višestruko iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Povijesni podaci za posljednja dva dana pokazuju da su razine zagađenja najviše u večernjim i noćnim satima, kada se smog zadržava pri tlu.

Magla i temperaturna inverzija pogoršavaju stanje

Gusta magla, izostanak vjetra i pojava temperaturne inverzije stvaraju svojevrsni "poklopac" nad gradom, koji sprječava razrjeđivanje zagađenja. U takvim uvjetima najveći izvori onečišćenja su promet i kućna ložišta.

DHMZ je za zagrebačku regiju izdao žuto upozorenje zbog guste magle, a u prognozama kvalitete zraka za razdoblje od iduća tri dana najavljene su loše i vrlo loše dnevne vrijednosti lebdećih čestica.

Zagreb u zoni loše do vrlo loše kvalitete zraka

DHMZ-ove karte srednjih dnevnih vrijednosti PM2.5 pokazuju da se Zagreb danas nalazi u zoni loše do vrlo loše kvalitete zraka. Prema tim podacima, povišene koncentracije sitnih lebdećih čestica nisu kratkotrajan izuzetak, već se zadržavaju tijekom cijelog dana.

Riječ je o srednjim dnevnim vrijednostima, što upućuje na stabilno onečišćenje povezano s meteorološkim uvjetima, ponajprije izostankom vjetra i pojavom temperaturne inverzije, koja zadržava zagađenje pri tlu iznad grada.

Što kažu službene zdravstvene poruke DHMZ-a?

DHMZ na svojim stranicama navodi da razine kvalitete zraka u Zagrebu odgovaraju unaprijed definiranim zdravstvenim porukama za opću populaciju i osjetljivije skupine građana, uključujući djecu, starije osobe te osobe s respiratornim i srčanim bolestima.

Prema toj klasifikaciji, kod loše kvalitete zraka građanima se savjetuje da razmotre smanjenje intenzivnih aktivnosti na otvorenom ako osjete simptome poput nadražaja očiju, kašlja ili grlobolje. Za osjetljive skupine preporučuje se dodatni oprez i smanjenje tjelesnih aktivnosti, osobito na otvorenom.

Kod vrlo loše kvalitete zraka DHMZ navodi da bi osjetljive skupine trebale smanjiti fizičke aktivnosti na otvorenom, dok se kod izuzetno loše kvalitete zraka savjetuje izbjegavanje fizičkih aktivnosti na otvorenom.

DHMZ pritom naglašava da se ne radi o posebnim izvanrednim mjerama, već o standardnim zdravstvenim porukama koje se automatski vežu uz svaku razinu kvalitete zraka.