Povremeno preskakanje obroka vjerojatno neće znatno utjecati na razinu šećera u krvi, no redovito preskakanje može imati drukčiji učinak. Posebno se ističe doručak, a istraživanja pokazuju da vrijeme obroka može imati važnu ulogu u načinu na koji tijelo regulira glukozu.
Kada se doručak redovito preskače, tijelu može biti teže regulirati šećer u krvi tijekom ostatka dana. Istraživanje iz 2019. na zdravim mladim muškarcima pokazalo je da im je šećer nakon ručka bio znatno viši kada nisu doručkovali. Studija iz 2020. povezala je preskakanje doručka i s lošijom kontrolom šećera kod osoba s dijabetesom tipa 2, dok istraživanja upućuju i na povećan rizik od predijabetesa i dijabetesa tipa 2, piše Health.
Preskakanje obroka nije isto što i povremeni post
Za razliku od nasumičnog preskakanja obroka, povremeni post strukturiran je način prehrane s unaprijed određenim razdobljima bez kalorija. Neka istraživanja pokazuju da pravilno provođen povremeni post, uključujući rano vremenski ograničeno hranjenje, može poboljšati kontrolu glukoze. Međutim, druge studije nisu pronašle prednost u odnosu na standardne dijete pa su potrebna dodatna istraživanja.
Za stabilniju razinu šećera preporučuje se dosljedan raspored prehrane, osobito osobama s dijabetesom. Doručak bogat proteinima i vlaknima te kombiniranje ugljikohidrata s proteinima i vlaknima mogu usporiti probavu i pomoći u održavanju stabilnije razine glukoze.
Istraživanja također sugeriraju da može biti korisno sve dnevne obroke pojesti unutar 12 sati te izbjegavati jelo neposredno prije spavanja. Osobe koje imaju problema s regulacijom šećera ili žele isprobati povremeni post trebale bi se prethodno posavjetovati s liječnikom.
Drhtavica, slabost, hladan znoj, jaka glad, zbunjenost, vrtoglavica, zamućen vid, izrazita žeđ i učestalo mokrenje mogu upućivati na prenisku ili previsoku razinu šećera. Teška hipoglikemija može dovesti do napadaja, gubitka svijesti i kome te zahtijeva hitnu liječničku pomoć.