RIBA je jedan od najkvalitetnijih izvora omega-3 masnih kiselina, ključnih za zdravlje srca. Mnogi se stoga pitaju postoji li idealno vrijeme za konzumaciju ribe kako bi se te dobrobiti maksimalno iskoristile. Odgovor je jednostavan: redovitost je daleko važnija od točnog doba dana, piše Health.com.
Je li vrijeme konzumacije uopće važno?
Razine omega-3 kiselina u tijelu grade se postupno. Ako redovito jedete hranu bogatu tim nutrijentima, poput masne ribe, tijelo će održavati zdrave zalihe neovisno o tome jedete li je za ručak ili večeru.
Njihov učinak nije trenutačan, za razliku od nutrijenata koji mogu izravno utjecati na san ili raspoloženje. Koristi omega-3 kiselina akumuliraju se s vremenom, pa je za zdravlje srca, funkciju mozga i druge dugoročne ishode najbitniji stalan i redovit unos.
Istraživanja potvrđuju da dugoročna konzumacija hrane i dodataka prehrani s omega-3 kiselinama poboljšava zdravlje jer snižava trigliceride, regulira razine kolesterola i smanjuje upalne procese u organizmu.
Kako omega-3 štite srce?
Omega-3 masne kiseline, konkretno eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA), imaju ključnu ulogu u regulaciji upala u tijelu. Ujedno podržavaju zdravu funkciju krvnih žila, što je temelj kardiovaskularnog zdravlja.
Ove kiseline pomažu i u regulaciji masnoća u krvi, poput triglicerida i kolesterola. Time se smanjuje rizik od ateroskleroze, procesa nakupljanja plaka u arterijama. Visoke razine omega-3 kiselina u organizmu povezane su i s nižim rizikom od visokog krvnog tlaka, koji je jedan od glavnih faktora rizika za srčane bolesti.
Zbog toga zdravstvene organizacije preporučuju jesti ribu, osobito masniju, najmanje dva puta tjedno.
Koja je riba najbolji izbor?
Losos je iznimno bogat EPA i DHA kiselinama. Dokazano je da one pomažu u snižavanju masnoća u krvi, smanjuju upale te podržavaju rad krvnih žila i cirkulaciju. Losos je ujedno izvor proteina, kalija, vitamina B12 i selena, koji također doprinose zdravlju srca.
Srdele su pune omega-3 kiselina. Budući da su nisko u hranidbenom lancu, nakupljaju zanemarive količine žive, što ih čini sigurnima za čestu konzumaciju. Haringa je izvrstan izvor vitamina B12. Vitamin B12 sudjeluje u regulaciji homocisteina, aminokiseline čije povišene razine mogu povećati kardiovaskularni rizik. Haringa također ima nisku razinu žive.
Inćuni su bogati omega-3 masnim kiselinama, a sadrže i kalcij. Kalcij je važan za pravilne kontrakcije srca i funkciju krvnih žila. Poput ostalih manjih riba, sadrže malo žive.