Većina nas kavu doživljava kao brzo rješenje za manjak energije. Kad smo pospani, posežemo za šalicom kave očekujući "boost" koji će nas razbuditi i vratiti u pogon. No istina je da kofein ne stvara energiju - on samo privremeno vara mozak da misli da nismo umorni.
Tijekom dana u mozgu se nakuplja adenozin, kemijski spoj koji signalizira umor i potrebu za odmorom. Što ga je više, to se osjećamo pospanije. Kofein ima sličnu kemijsku strukturu kao adenozin i veže se na iste receptore u mozgu, ali bez da aktivira osjećaj umora. Rezultat? Mozak ne prima signal da je vrijeme za pauzu.
Zbog toga se nakon kave osjećamo budnije, koncentriranije i mentalno oštrije, iako razina stvarne energije u tijelu ostaje ista. Drugim riječima, kofein ne puni baterije - on samo privremeno sakrije indikator prazne baterije.
Kako kofein s vremenom izlazi iz tijela, adenozin se ponovno veže na svoje receptore. Ako se u međuvremenu nakupio u većoj količini, osjećaj umora može se vratiti naglo i intenzivnije nego prije kave. To je razlog zašto neki ljudi dožive tzv. "kofeinski pad" nekoliko sati nakon prve šalice.
Dugoročno, redovita konzumacija kofeina može dovesti i do tolerancije - mozak stvara više adenozinskih receptora, pa je za isti učinak potrebno sve više kave. Zato ona treća ili četvrta šalica često ne radi ono što očekujemo.
Iako ne daje energiju, kofein može biti koristan ako se koristi pametno. Najveći učinak ima kada razina adenozina u tijelu već raste, što je kod većine ljudi nekoliko sati nakon buđenja, a ne odmah ujutro. Jutarnja kava često djeluje više ritualno nego fiziološki, dok ona popodne može značajno poboljšati fokus i budnost.
Stručnjaci često upozoravaju i na kasno ispijanje kave jer kofein može ostati u tijelu šest do osam sati, ponekad i dulje. Iako možemo zaspati, kvaliteta sna može biti lošija, što stvara začarani krug - umor sljedeći dan vodi prema još jednoj šalici. Upravo zato kava ima smisla kao alat, a ne kao zamjena za san i odmor.