Radite u Njemačkoj, a zbog jezika se ne znate snaći ni u dućanu? Ovo je tekst za vas

Foto: EPA

STOJIM nedavno pred šalterom iza nekog našijenca, čovjeka šezdesetih godina, koji se objašnjava sa službenicom.

"Name?" pita ona.

"Marko!" spremno odgovara naš čovjek.

"Name - Marko?" zbunjena je službenica, i kod njih ima dosta ljudi s tim imenom.

"Ja, Marko, ja!" potvrđuje tip.

Morao sam se umiješati:

"Zemljak, pita te koje ti je prezime!"

Priča mi on kasnije da je tu došao još prije rata, zaradio i mirovinu. A još mu nije ušlo u glavu da Marko nije njegovo Name nego Vorname. Znam, zvuči blesavo, ali to vam je njemački, pomirite se s time.

Naučite njemački dobro – i brzo

Svima koji ste tek došli ili planirate doći ne mogu dovoljno naglasiti koliko vam je bitno da što prije i što bolje naučite ovaj jezik čije učenje ne mora uopće biti jako teško. Ne nudim vam neku čarobnu metodu "Naučite njemački za dva tjedna" i slične nebuloze.

Trebat će vam vremena i truda, ali možete već nakon par mjeseci otići na svoj prvi razgovor za posao. A tamo vas više cijene ako znate jezik. Možete se zaposliti i da ne znate ni beknuti na njemačkom, ima oglasa na kojima piše da ga ne morate znati. Samo nisam siguran jesu li to oni poslovi koje biste stvarno htjeli. Napokon, kako to mislite provesti i desetljeća u jednoj zemlji čiji jezik ne znate?

@milovancikovac

 

♬ original sound - milovancikovac

>>Snimka Balkanca u njemačkoj trgovini postala hit: "Gdje je mama ovom jajetu?"

Jezik ne tako daleko od našeg

Nedavno sam bio napisao da naš i njemački spadaju u istu porodicu jezika. Odmah su se javili Google lingvisti s komentarima koji govore najviše o njima samima. Davno je utvrđeno da naš, njemački, francuski i gotovo svi europski jezici spadaju u porodicu indoeuropskih jezika.

Nismo u istoj grupi (njemački je germanski jezik, a naš slavenski), ali postoji neka logika koja je zajednička svim spomenutim jezicima (uz hindu, parsi i razne druge). Recimo, imamo u osnovi osam padeža – mi smo ih smanjili na sedam, Nijemci na četiri (kao i mi za imenice u množini).

Prošlo vrijeme izražavamo na barem jedan jednostavniji (Präteritum) i jedan složeniji način. U svim tim jezicima glagol "biti" je blesavo nepravilan, a u trećem licu prezenta je ist, est, estin, jest, is, kako već kod koga.

Nekada volim reći da odete u bilo koju zemlju gdje se govori indoeuropski jezik, za godinu dana počet ćete solidno komunicirati. Puno brže nego da odete u Kinu ili Saudijsku Arabiju (ili u susjednu Mađarsku).

Gomila zajedničkih riječi

Kako je rekao jedan moj dragi kolega (i profesor dvaju jezika), 70% znanja jezika su riječi. A vi možete relativno brzo naučiti barem tisuću njemačkih riječi.

Počnite s onima koje smo uzeli iz njemačkog – guglajte "germanizmi u hrvatskom jeziku" i tu već imate preko sto primjera. Za mnoge od njih odavno znate da su izvorno njemačke, a neke će vas iznenaditi (krumpir, krtola, pegla, kasarna).

Tu je i gomila riječi istog korijena koje su nam došle iz zajedničkog indoeuropskog prajezika. Mater (Mutter), brat (Bruder)  i sestra (Schwester) prve padnu na pamet; a tu su i npr. računati (rechnen), kakati (kacken), moguće (möglich). Kao i brojevi – mi kažemo jen, dva, tri, a Nijemci eins, zwei, drei.

Za domaću zadaću – pronađite kako Nijemci vele sjesti, novo, nos, stolica, oko, obrva, dabar, bukva, jesti, miš. Malo više će vam trebati da vidite sličnosti između žuto i gelb (i vuka i Wolf), ali ćete čak i u primjerima njihovih riječi za polje, oblak, dan, noć i kuća početi kužiti da ima tu neke sličnosti. Surfajte, listajte – i doslovce tisuću riječi vam brzo ulaze u uho.

A tomu dodajte i one koje smo i mi i Nijemci posudili iz latinskog i grčkog (fotografija, biologija, tradicija) – i svoj ste rječnik gotovo pa poduplali.

I da ne zaboravim, Nijemci su riječ Grenze (granica) uzeli iz slavenskog.

Blago Englezima

A ako znate engleski, onda već govorimo doslovce o tisućama riječi koje su vrlo bliske – ili čak i iste – kao one u njemačkom. Good, better, friend, book, garden, water, ten, help prve vam padnu na pamet; a tu su i svi ostali brojevi (ovi moji Nijemci za dva kažu zwo), kao i stone, think, day, say i hrpa drugih kod kojih skužite pravilo promjene (one – ein, th u d, y u g).

Uz to, Nijemci bez krzmanja koriste engleske riječi kad god im je zgodno – baby i statement su najpoznatije. Samo nemojte misliti da njemačko i englesko Mist znače isto.

Lakše nama nego Englezima

Mada engleski i njemački spadaju u istu (pod)grupu jezika, nekada je lakše nama nego Englezima skužiti izvjesna pravila u njemačkom. Počevši od koncepta padeža, koji je prosječnom govorniku engleskog španjolsko selo.

Čovjek se polomi da Englezima objasni kada prijedlozi in i auf (u, na) idu uz dativ, a kada uz akuzativ. Nama to sjedne bez problema – Idem u kino (akuzativ), i onda gledam film u kinu (dativ; tj. lokativ); penjem se na planinu (akuzativ), pa sjedim na planini (dativ). Uzgred, dativ i kod nas i kod Nijemaca i kod Engleza ima m na kraju (kome, wem, whom).

Ili, idite na povratne glagole (reflexive Verben) poput "sjećati se" i "nalaziti se" – toga u engleskom praktički nema, a popis njemačkih i hrvatskih povratnih glagola praktički je identičan (oni jedino još legen, "leći", imaju kao povratni; ali imamo i mi "izležavati se").

A čak i one naoko komplicirane stvari u njemačkom kao što su razdvojeni glagoli: i mi imamo složene glagole čiji prefiks može biti i samostalni prijedlog (npr. "postići" = po + stići) i one čiji prefiks ne postoji kao prijedlog ("pronaći", nema riječi "pro"). Ili, rod pridjeva na kraju rečenice: i mi ćemo reći "Ovo je moj novi auto", ali nećemo reći "Moj auto je novi", nego "nov".

Dobra pomagala

Najteža stvar jest rod imenica – to je komplicirano kao i u našem jeziku, isto imaju tri roda (a njemački ima i članove u tri roda). Jasno je da su muškarci (i gotovo sva zanimanja) u muškom rodu, žene u ženskom (a djevojčica je u srednjem).

Kako odrediti rod stvari? Nema previše logike, primjerice, suknja (der Rock) je u muškom rodu. Imenice koje završavaju na heit, keit i ung ženskog su roda. Za sve ostalo jako je dobro nabaviti neku mobilnu aplikaciju (jedna se zove Der, Die, Das) i onda to vježbate kad god stignete.

Za vas koji znate engleski ima puno besplatnog materijala na YouTubeu, moj osobni izbor je Jenny.

Postoji i tečaj na našem jeziku – no samo je prvih par lekcija besplatno. A nemojte klikati na "naučite njemački dok spavate" i slične bedastoće.

Još malo do Minkena

Neću vas lagati da sve ide brzo i lako, ali ako ste se potrudili oko učenja riječi, ne treba vam još puno za osnovno snalaženje. Naučite prezent (koji je gotovo pa isti za sve glagole) i time ste ujedno naučili i buduće vrijeme (jer Nijemci koriste glagole u prezentu i za buduće radnje, što i nama nije strano). Nijemci nemaju svršene, nesvršene i iterativne glagole, kao mi (i Grci).

Onda se malo pomučite s perfektom – skužite kad umjesto haben ide pomoćni glagol sein. Uložite napor da naučite nepravilne glagole (dosta slično engleskom) i onda ćete znati i kada glagol u perfektu završava s "t", a kad s "en".

Još kratka poduka o imperativu i pasivu – i vi sada možete slobodno razgovarati s Nijemcima doslovce o svemu. Ako ste vrijedni – doslovce za šest do dvanaest mjeseci; a ako se zezate kao onaj Marko s početka članka, onda nikada.

Vi koje je ovaj tekst motivirao da krenete učiti njemački, prvo naučite kako ga čitati.

Za to imate deset minuta.

Dobro, hajde, petnaest.

Pročitajte više