BLIŽI se sezona završnih ispita i ispita državne mature, koji predstavljaju veliki stres za mnogu djecu. Zato je psihologinja Sophie Ward otkrila nekoliko savjeta kako roditelji mogu pomoći svojoj djeci, a time i sebi, da lakše prebrode ovo razdoblje.
"Stres je prirodna reakcija našeg tijela na pritisak koja se pokreće kada iskusimo nešto novo što ugrožava naš osjećaj sebe. Ovdje proizlazi tjeskoba, pa nije iznenađujuće da se mladi ljudi muče tijekom sezone ispita i da roditelji počinju brinuti za njihovo mentalno zdravlje", ističe psihologinja.
Dodaje da je ključ uočiti "fizičke simptome i 'najave' ponašanja te biti otvoren za pomoć. Tako roditelji mogu pomoći u smirivanju uma svog djeteta kada emocije rastu."
Koji su najčešći pokazatelji da su djeca pod stresom?
Psihologinja je izdvojila neke od najčešćih pokazatelja da su djeca pod stresom. Na njezinu popisu nalaze se: probavne smetnje, česte glavobolje, povećani umor i iscrpljenost, loš san, promjene u apetitu te manja zainteresiranost ili uključenost u društvene interakcije.
Također, izdvojila je da su djeca pod stresom često tjeskobna, nervozna ili uplašena te se češće osjećaju ljuto, frustrirano ili razdražljivo. Općenito su lošije volje ili pokazuju depresivno ponašanje.
"Promjene u ponašanju mogu biti teže pratiti, ali sve što se čini neuobičajenim može biti razlog za početak otvorenog razgovora s djetetom", ističe psihologinja.
Ward savjetuje da roditelji djeci daju šansu da im se otvore bez osuđivanja. "Važno je svakom razgovoru pristupiti s mjesta bez osuđivanja, dopuštajući mladima da slobodno izraze što osjećaju", objašnjava ona. Dodaje da je važno da roditelji djeci dopuste da sama pronađu rješenje, a da ne traže da roditelji riješe njihove probleme.
Kako roditelji mogu pomoći djeci da ne budu pod stresom tijekom sezone ispita?
Osim znakova koji ukazuju na stres, psihologinja je podijelila i nekoliko savjeta kako roditelji mogu pomoći djeci tijekom stresne sezone ispita, bilo da se radi o ispitima državne mature ili zaključnim ispitima u aktivnoj školskoj godini.
"Djeca bi se trebala dobro naspavati, to je neophodno za njihovo zdravlje", tvrdi Ward i dodaje da bi tinejdžeri trebali spavati osam do devet sati dnevno.
Također, roditelji bi trebali poticati fizičku aktivnost kod djece. "Svakodnevna šetnja, treniranje ili vrijeme za hobije mogu pomoći u uravnoteženoj rutini i rješavanju stresa", dodaje ona. Jednako važna je i uravnotežena prehrana kojom se jača imunološki sustav i puni energijom.
Kada je u pitanju vrijeme provedeno pred ekranima, psihologinja ističe: "Provođenje vremena na društvenim mrežama može stvoriti pritisak jer djeca mogu uspoređivati svoj napredak s prijateljima", zbog čega bi roditelji to vrijeme trebali više kontrolirati.
Kao najvažniju stavku, psihologinja ističe da se roditelji moraju pobrinuti da dijete "uzima redovite pauze i ima vremena za opuštanje". Ako dijete sate i sate provodi učeći, postoji opasnost od prezasićenosti i još većeg stresa uzrokovanog gradivom koje pokušava svladati.