MODERNE Olimpijske igre počele su se održavati krajem 19. stoljeća djelovanjem francuskog humanista baruna Pierre de Coubertina, na čiji je prijedlog u Parizu 23. lipnja 1894. osnovan Međunarodni olimpijski odbor (MOO), na čelu s Grkom Demetrios Vikelasom kao prvim predsjednikom tog odbora.
>Pekinška žetva donosi najveći broj medalja u povijesti Hrvatske?
Na prvom, osnivačkom kongresu Međunarodnog olimpijskog odbora, održanom u Parizu, odlučeno je kako će Atena postati prvi domaćin modernih Olimpijskih igara i kako će se od tada Igre održavati svake četiri godine.
Atena 1896. godine - James Brandon Connolly postao je prvi olimpijski pobjednik nakon više od 1500 godina
Prve Olimpijske igre modernog doba održane u Ateni privukle su sportaše iz 14 zemalja koji su se natjecali u svega devet sportova, a Amerikanac James Brandon Connolly postao je prvi olimpijski pobjednik nakon više od 1500 godina. Pobijedio je u troskoku, osvojio drugo mjesto u skoku u vis i treće mjesto u skoku u dalj dok se Nijemac Carl Schumann izborio za pet finala u tri različita sporta. Atenjani su Igre prihvatili s velikim entuzijazmom, a njihov sunarodnjak Spiridon Louis ih je nagradio pobjedom u najpopularnijoj disciplini, maratonu.
Pariz 1900. godine - Olimpijske igre koje su trajale punih pet mjeseci
Druge Olimpijske igre održane su u glavnom gradu Francuske unatoč očekivanjima Grka kako će se Igre održavati samo u njihovoj zemlji. Igre su trajale od svibnja do listopada, dakle punih pet mjeseci, a natjecalo se u 19 sportova. Na tim Olimpijskim igrama žene su ubilježile svoje prve nastupe.
St. Louis 1904. godine - Prvi put su dodijeljena zlatna, srebrna i brončana odličja
Ove su Igre prvotno dodijeljene Chicagu, međutim zbog prijetnji da će Svjetski sajam nadmašiti sam koncept Olimpijskih igara, Pierre de Coubertin je pristao da se organizacija Igara preseli u St. Louis. Na ovim OI održana su natjecanja u 94 sportske discipline, a po prvi puta dodijeljenea su zlatna, srebrna i brončana odličja za prva tri mjesta.
London 1908. godine - Prvi puta Igre održane pod danas poznatim motom "Važno je sudjelovati"
Zbog erupcije vulkana Vezuv, Olimpijske igre te godine premještene su iz Rima u London zbog financijskih sredstava koje su Talijani redistribuirali za obnovu Napulja koji je uništen u erupciji. U Londonu su po prvi put Igre održane pod danas poznatim motom "Važno je sudjelovati", a ubilježile su i najstarijeg olimpijskog pobjednika, Šveđanina Oscara Swahna koji je zlatnu medalju osvojio u streljaštvu, a imao je 72 godine.
Stockholm 1912. godine - Natjecali su se sportaši sa svih pet kontinenata koji simboliziraju olimpijski prsten
Po prvi put nastupili su natjecatelji sa svih pet kontinenata što simbolizira olimpijski prsten s pet krugova. U Švedskoj su zadnji put dodjeljivanje medalje od čistog zlata, jer su se nakon ovih Igara dodijeljivale medalje pozlaćenog sjaja. Zabilježen je i prvi tragičan slučaj: Portugalac Francisco Lazaro je kolabirao tijekom utrke i ubrzo preminuo, što je bio prvi takav slučaj u povijesti.
Berlin 1916. godine - Olimpijske igre su otkazane zbog Prvog svjetskog rata
Antwerpen 1920. godine - Prvi puta izrečena Olimpijska prisega, prvi je puta zavijorila olimpijska zastava te su premijerni put puštene golubice kao simbol mira
Igre su ostale posebne po tome što je prvi puta izrečena Olimpijska prisega, prvi je puta zavijorila olimpijska zastava te su premijerni put puštene golubice kao simbol mira. Odluka o domaćinu donešena je na kongresu MOO-a 1919. godine, a preostala dva kandidata su bili gradovi Amsterdam i Lyon. Na ovim je Igrama po prvi puta izgovorena olimpijska prisega, koju od tada na svakim Igrama u ime svojih kolega izgovara jedan sportaš po izboru domaćina. Po puta nakon Igara u Londonu 1908. godine uključeni su u program i zimski sportovi, ovdje su to bili umjetničko klizanje i hokej na ledu.
Drugi put Igre su održane u glavnom francuskom gradu i to su bile zadnje OI pod predsjedništvom Pierrea de Coubertina na čelu MOK-a. Na tim je Igrama premijerno korišten moto "Brže, više, jače", a iste je godine drugi francuski grad, Chamonix, bio domaćin prvih Zimskih olimpijskih igara koje su od tada pa sve do 1992. godine održavane u istoj godini kada i Ljetne igre.
Amsterdam 1928. godine - Prvi grad u kojemu je upaljen olimpijski plamen
Nizozemski je grad ostao poznat kao prvo mjesto gdje je upaljen olimpijski plamen, a također prvi puta ceremoniju otvaranja, odnosno izlaska zemalja natjecatelja predvodila je Grčka kao domaćin prvih Olimpijskih igara, a posljednja je izašla zemlja domaćin. To je tradicija koja se nastavlja i danas.
Los Angeles 1932. godine - Izgrađeno je prvo Olimpijsko selo
Kako su te Igre održane u doba velike ekonomske krize, osim Los Angelesa nije bilo drugih gradova kandidata za domaćina. Također, velik broj zemalja je iz financijskih razloga morao odustati od slanja velikog broja sportaša ili uopće nije sudjelovao u Igrama, tako da je u usporedbi s prethodnim Igrama broj natjecatelja bio dvostruko manji.
Po prvi puta je za potrebe smještaja sportaša izgrađeno Olimpijsko selo, kasnije iskorišteno za potrebe sveučilišta grada domaćina.
Berlin 1936. - Olimpijske igre protekle su u širenju nacističke propagande
Olimpijske igre protekle su u širenju nacističke propagande od strane Adolfa Hitlera, a čijoj snazi je najveći udarac zadao tamnoputi američki atletičar Jesse Owens koji je osvojio četiri zlatne medalje u sprinterskim utrkama i skoku u dalj. Kamerom je zabilježeno i nezadovoljstvo Adolfa Hitlera, prisutnog na stadionu, čije su teorije o superiornoj bijeloj rasi bile dovedene u pitanje fantastičnim Owensovim nastupom.
1940. i 1944. godine - Olimpijske igre su otkazane zbog Drugog svjetskog rata
London 1948. godine - Njemačka i Japan nisu bili pozvani na sudjelovanje u Igrama
Bez natječaja Igre su se vratile u Veliku Britaniju, a nakon 12 godina olimpijski plamen je ponovno upaljen. Igre su ostale specifične po prvom političkom prebjegu. Gimnastičarka iz Čehoslovačke, Marija Provaznikova, nakon osvojene zlatne medalje odbila je vratiti se u svoju zemlju zbog nedostatka slobode, nakon što je Čehoslovačka pristupila Sovjetskom bloku. Njemačka i Japan nisu bili pozvani na sudjelovanje.
Helsinki 1952. godine - Debi sportaši iz Sovjetskog Saveza i Izraela
U Finskoj su debitirali sportaši iz Sovjetskog Saveza te Izraela. Za Sovjete je prvu zlatnu medalju osvojila Nina Romashkova u bacanju diska. Najugodnije iznenađenje predstavljala je Mađarska koja je završila na trećem mjestu po broju osvojenih medalja, a najviše pozornosti izazvala je mađarska nogometna ekipa predvođena Ferencom Puškašem.
Melbourne 1956. godine - Prve Igre na južnoj polutki Zemlje
Zbog zakona o karanteni životinja koji su na snazi bili u Australiji, natjecanje u konjičkom sportu održano je u Stockholmu. Ove su Igre protekle u političkoj napetosti. Zbog krize na Bliskom Istoku, nisu nastupile arapske zemlje Libanon, Egipat i Irak, dok su kao rezultat sovjetske invazije na Mađarsku nastup otkazale Španjolska, Nizozemska i Švicarska.
To je bilo prvi put da se MOO odlučio domaćinstvo dodijeliti gradu na južnoj polutki, u konkurenciji gradova kao što su: Buenos Aires, Mexico City, Montreal te još šest gradova iz SAD-a.
Rim 1960. godine - Pojava Cassiusa Claya
Olimpijske igre 1960. u Rimu će ostati zapamćene po nastupu Cassiusa Claya, kasnije poznatog kao Muhammeda Alija. Bacio je svoju zlatnu medalju kad ga nisu htjeli poslužiti u restoranu koji je bio samo bijelce. Sovjetske gimnastičarke su u Rimu osvojile 15 od 16 medalja. Tu godinu ćemo pamtiti i po Wilmi Rudolph koja je osvojila tri zlatne medalje u atletici.
Tokio 1964. godine - Boom televizijske tehnologije
U Japanu su održane igre na kojima je domaćin prezentirao nova dostignuća moderne tehnologije. Ovo su bile prve Igre koje su se prenosile diljem svijeta preko satelita.
Mexico City 1968.godine - Igre na velikoj nadmorskoj visini
Upravo su ove Olimpijske igre koje su se održavale na popriličnim velikim nadmorskim visinama pogodovale atletičarima. Tako je Bob Beamon u skoku u dalji dohvatio za to vrijeme nevjerojatnih 8.90 metara. Rekord je to koji je stajao pune 23 godine, a na tim OI uvedeno je preskakanje letvice načinom na koji se preskače danas. Prvi koji je skakao takvim načinom, dakle leđima okrenut od letvice, bio je Dick Fosbury po kojemu je i ovaj stil nazvan.
Muenchen 1972. - Teroristički napad Crnog Rujna na Izraelce
Na ovim OI se dogodio najteži politički incident u povijesti, palestinska teroristička grupa Crni Rujan otela je izraelske sportaše u Olimpijskom selu. Odmah su ubili dva Izraelca, a još devet njih držali za taoce. Tražili su oslobađanje Palestinaca iz izraelskih zatvora u zamjenu za živote sportaša. Izrael je to odbio, a kad je teroristima i taocima bio "zajamčen" put do aerodroma i odlazak iz Njemačke, specijalci su ih napali. U izmjeni vatre poginulo je devet izraelskih sportaša i pet terorista. Nakon puno rasprava odlučeno je da će se Igre nastaviti. Muenchen ostaje zapamćen i po legendarnom plivaču Marku Sptizu koji je osvojio sedam zlatnih medalja na tim Igrama.
Montreal 1976. godine - Show Nadie Comaneci
Mlada Rumunjka je dobila dvije od moguće četiri savršene ocjene za svoj nastup te se nakon njezine pojave rodila rumunjska gimnastička dinastija. Lasse Viren je pobijedio na pet i deset tisuća metara, što je bilo ponavljanje uspjeha iz Muenchena.
Moskva 1980. godine - Bojkot zapadnih zemalja
SAD, Kanada, Zapadna Njemačka i Japan su bojkotirali Igre zbog SSSR-ovog sudjelovanja u afganistanskom građanskom ratu. Sovjetski sportaši su dominirali cijelim Igrama s obzirom na oslabljenu konkurenciju.
Los Angeles 1984. godine - Bojkot SSSR-a
Da ne bi Sovjeti ostali nekome nešto dužni, oni su zajedno sa 14 drugih zemalja uzvratili bojkotom igara u Los Angelesu. Slična situacija kao i 1980., domaćin je dominirao krnjim Olimpijskim igrama.
Seoul 1988. godine - Diskvalifikacija Bena Johnsona zbog dopinga
U Južnoj Koreji svi su s nestrpljenjem očekivali dvoboj dva ljuta protivnika na 100 metara, Bena Johnsona i Carla Lewisa. Johnson je uvjerljivo slavio, međutim kasnije se ispostavilo, pod utjecajem nedopuštenih sredstava. Zlatna medalja mu je oduzeta te je ona pripala Carlu Lewisu.
Barcelona 1992. godine - Dream Team nastupio
Ove Olimpijske igre ostat će zapamćene po nastupu američkih profesionalnih košarkaša iz NBA lige koji nisu nastupali na prijašnjim OI. Dream Team predvođen Michaelom Jordanom, Scottiejom Pippenom, Magicom Johnsonom, Larryem Birdom i ostalima je u finalu pobijedio Hrvatsku, iako su naši košarkaši, legendarnim zakucavanjem Franje Arapovića vodili u jednom trenutku 25:23.
Atlanta 1996. godine - Muhammed Ali dobio svoju medalju i podigao baklju
Na ovim Igrama što se tiče rezultata treba izdvojiti fenomenalnog Michaela Johnsona i njegov svjetski rekord na 200 te Donovana Baileya koji je srušio rekord na 100 metara. Muhammed Ali, koji je tada već teško bolovao od Parkinsonove bolesti, podigao je baklju i dobio zlatnu medalju koju je bacio nakon Rima 1960.
Sydney 2000. godine - Vrlo spori plivač Ekvatorijalne Gvineje
Među mnogim odličnim australskim plivačima izdvaja se Ian Thorpe koji je zabljesnuo na ovim Igrama. Britanac Steve Redgrave je osvojio zlatnu medalju nakon pet nastupa na olimpijskim igrama. Ove Igre će ostati zapamćene i po Ericu Moussambaniju koji je iznimno sporo preplivao 100 metara te potvrdio De Coubertinovu "važno je sudjelovati".
Atena 2004. godine - Najbrojnije i najbolje Igre ikada
U Ateni je nastupilo jedanaest tisuća sportaša, a ostat će zapamćene po odličnoj organizaciji i puno utrošenih financija. Grci su potrošili 7,2 milijarde dolara na pripremu natjecanja i zato su dobili pohvale iz cijeloga svijeta za sve što su napravili.
R.J./M.Š.
Foto: casey.vic.gov.au/london2012.com