Foto: Guliver Image/Getty Images
PREDAJOM završnih dosjea o kandidaturama za Olimpijske igre 2024. godine Pariz, Budimpešta i Los Angeles su početkom ovog mjeseca ušli u završnu fazu najdosadnije utrke za domaćinstvo još od 1978. godine.
I to su bile prve Igre koje su ostvarile profit nakon 1932. kada je domaćin također bio Los Angeles. No, L.A. je te 1978. godine diktirao vlastite uvjete jer IOC jednostavno nije imao izbora budući da nitko drugi nije želio biti domaćin.
Osim tih igara u Los Angelesu 1984. godine, po mnogima jedne od najbolje organiziranih ikada, samo su Barcelona 1992., Atlanta 1996. i London 2012. godine ostvarili kakav-takav profit. Ako ništa drugo, barem nisu bili u minusu.
Upravo je to ono što plaši sve buduće kandidate za domaćinstvo Olimpijskih igara. Domaćin 2024. godine bit će određen 13. rujna u Limi, a već drugi put zaredom samo tri grada se natječu za glavnu "nagradu". Primjerice, za OI 1996. natjecalo se šest gradova, za sve ostale do danas najmanje pet, no u ovom ciklusu već su tri grada povukla kandidaturu.
Prizemni građani Hamburga su na referendumu s 52 posto glasali protiv organizacije Igara, u Bostonu su nakon pada podrške u anketama također povukli kandidaturu, a Rim je odustao nakon očajnih financijskih izvješća grada i pada političke podrške.
A, prema nekim najavama, i od preostale trojke netko bi mogao otpasti u zadnji trenutak. U Budimpešti je već prikupljeno 240.000 potpisa za referendum o organizaciji Igara, a u Francuskoj su sve glasniji oni koji smatraju da Parizu ne trebaju Olimpijske igre nakon što je objavljeno da se troškovi eventualne organizacije penju iz mjeseca u mjesec. Samo bi obnova i uljepšavanje Eiffelova tornja stajali oko 300 milijuna eura.
Organizacija je nekad bila velika čast, a danas je veliki teret
Ukratko, nitko ne želi doživjeti sudbinu Atene ili nedavno Rio de Janeira. Prema svim studijama, upravo je organizacija Igara 2004. godine zadala završni udarac grčkoj ekonomiji koja se nikada nije oporavila od minusa u koji ju je stjerala organizacija. Megalomanski i potpuno nerealan projekt unakazio je Grčku, a napušteni, devastirani i vremenom pregaženi sportski objekti u i oko Atene najbolja su slika debakla 28. Olimpijskih igara.
Rio de Janeiro na sličnom je putu propasti kao i Atena. Brojna gladna usta nahranila su se iz budžeta za brazilske Igre, koje su na kraju priče premašile budžet za 1,6 milijardi dolara i dodatno bacile ionako posrnulu brazilsku ekonomiju u minus. Pod istragom su svi koji su bili dio organizacije i sumnja se da su goleme količine novca jednostavno - pokradene.
Svake Olimpijske igre, od 1968. do 2014. godine premašile su budžet za, u prosjeku, 170 posto, a najveći rekorder je Montreal. Kanadski grad je bio domaćin 1976. godine, a golemi kredit otplatio je tek 2006. godine. Kanađani su premašili budžet nevjerojatnih 796 posto, a grad je dolazio k sebi gotovo 40 godina.
I zato će Los Angeles, možda, ponovno biti jedini kandidat za Igre. Opozicija Igara u Parizu (i zbog problema s terorizmom) je sve veća, a L.A. bi, kažu Amerikanci, manifestaciju organizirao bez većih problema.
Vrlo jednostavno, mudri Amerikanci, ne bi gradili apsolutno ništa novo. Čak ni olimpijsko selo koje bi "glumio" kampus golemog sveučilišta UCLA (University of California, Los Angeles). U gradu i okolici postoje sva potrebna borilišta, a kao olimpijski stadion poslužio bi novi stadion u Inglewoodu koji će se izgraditi 2019. godine za potrebe NFL momčadi Los Angeles Rams i Los Angeles Chargers. I, što je vrlo važno, Los Angeles ima podršku velike većine stanovnika da upravo njihov grad treći put bude domaćin najboljim svjetskim sportašima.
Amerikanci si sigurno neće dopustiti da L.A. deset godina nakon Igara izgleda kao Atena na ovim fotografijama.