Foto: Hina
BRUTO domaći proizvod za prvo tromjesečje 2014., prema prvoj procjeni, realno je manji za 0,4% u odnosu na isto tromjesečje 2013, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
Prema rashodnoj metodi najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju 2014. ostvaren je većim izvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju obujma prouzročen rastom uvoza roba.
Prema proizvodnoj metodi najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju 2014. ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti građevinarstva
Time su se prognoze HNB-a i Vlade pokazale pogrešnima. Hrvatska narodna banka ranije je objavila prognozu prema kojoj će BDP u prvom kvartalu porasti za 0,5 posto.
Da se nada rastu BDP-a najavljivao je i kronično optimistični potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Prognoze su se temeljile na rastu industrijske proizvodnje i izvoza početkom 2014. godine.
U nedavno objavljenom izvješću, Međunarodni monetarni fond (MMF) konstatirao je da je u Hrvatskoj prisutna neuobičajeno duga recesija.
U 2013. realni BDP se smanjio petu godinu zaredom i sada iznosi manje od 90 posto od razine na kojoj je bio na kraju 2008. Stopa nezaposlenosti porasla je na 17 posto. Domaća potražnja i dalje je niska jer su poduzeća i stanovništvo usredotočeni na smanjenje prevelikih dugova akumuliranih u prošlom desetljeću. Izvoz i izravna inozemna ulaganja također su niski zbog duboko ukorijenjenih strukturnih slabosti i slabog rasta u zemljama trgovinskim partnerima, smatraju u MMF-u.
"Makroekonomske mjere kojima bi se rast mogao brzo oživjeti nemoguće je primijeniti. Fiskalna politika više nema prostora za djelovanje, a monetarna je politika ograničena jer tečaj kune prema euru treba održavati stabilnim kako deprecijacija ne bi uzrokovala povećanje vrijednosti duga vezanog uz euro", upozoravali su ranije iz MMF-a.
Problematičan je i javni dug, koji nezaustavljivo raste. Prema posljednjim podacima HNB-a dug opće države, koji uključuje dug središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti na kraju veljače dodatno je porastao te je iznosio 223,5 milijardi kuna, odnosno na oko 68% BDP-a.
Javni dug je samo u 2013. porastao za 36,5 milijardi kuna (19,9%) te je uz kontinuirani pad BDP-a njegov udio dosegnuo 67%.
"Treba nam još barem jedan kvartal ovakvog trenda"
"I dalje ostaje projekcija HNB-a da će BDP u ovom kvartalu, prvi put u mandatu ove Vlade, biti pozitivan i to je sada sasvim očigledno, jer se na bazi godišnje stope koja je danas objavljena pokazuje da je BDP u oporavku. Treba nam još barem jedan kvartal ovakvog trenda, a da bi onda stopa i na godišnjoj razini bila pozitivna", rekao je Grčić novinarima na domjenku u povodu Dana Hrvatskog sabora.
Grčić očekuje da će se u lipnju potvrditi procjena HNB-a o rastu od 0,5 posto na tromjesečnoj razini, a izračunao je da bi svaka stopa veća od 0,2 posto trebala donijeti pozitivnu stopu na godišnjoj razini.
"Da bi se i na godišnjoj razini zabilježila stopa pozitivnog rasta, potrebno je da u drugom kvartalu također imamo pozitivnu stopu na kvartalnoj razini. Moja je procjena, matematički gledano, da to mora biti 0,2 posto ili više od toga, tako onda da bi u drugom kvartalu imali, ne samo pozitivan rast na kvartalnoj razini, nego i pozitivan rast na godišnjoj razini", rekao je.
"Da bi se i na godišnjoj razini zabilježila stopa pozitivnog rasta, potrebno je da u drugom kvartalu također imamo pozitivnu stopu na kvartalnoj razini. Moja je procjena, matematički gledano, da to mora biti 0,2 posto ili više od toga, tako onda da bi u drugom kvartalu imali, ne samo pozitivan rast na kvartalnoj razini, nego i pozitivan rast na godišnjoj razini", rekao je.
Vrdoljak izrazio žaljenje
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izrazio je danas žaljenje zbog podatka o padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju ove godine, 10. kvartal zaredom, napomenuvši da u idućim tromjesečjima očekuje gospodarski rast.
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu pao 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"Čekali smo te podatke, ima dobrih pokazatelja, industrija nam je rasla, izvoz nam je rastao, potrošnja se bila stabilizirala. Međutim, koliko sam danas uspio analizirati statistiku, graditeljstvo je povuklo dolje, očito još nešto i analizirat ćemo to", kazao je Vrdoljak u Omišu
U prva tri mjeseca industrijska je proizvodnja porasla za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je izvoz skočio za 7,9 posto. S druge strane, u prva dva mjeseca obujam građevinskih radova bio je oko 10 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju.
Također, prema kalendarski prilagođenim podacima, promet u trgovini na malo u prva je tri mjeseca porastao oko 0,5 posto, no prema izvornim indeksima zabilježio je pad od otprilike 0,4 posto.
"Toliko je rupa bilo u sustavu da, očito, kolikogod čepiš i pomažeš industriji ili pomažeš izvoz, nikad ne začepiš sve rupe koje buše BDP prema dolje. Žao mi je zbog toga, treba nam pozitivna poruka rasta i očekujem je u idućim kvartalima", poručio je Vrdoljak odgovarajući na pitanja novinara u Hidroelektrani Zakučac kod Omiša, gdje je puštanjem u rad drugog agregata obilježen završetak druge etape rekonstrukcije te hidroelektrane.
Na novinarski upit ima li domaće gospodarstvo uopće šansu, ministar Vrdoljak je odgovorio potvrdno. "Naravno da imamo šanse za naše gospodarstvo. Hrvatska je lijepa i mala zemlja na jugu Europe i bit će pametna i razvijena, samo treba vremena za popraviti stanje", kazao je Vrdoljak.
HDZ: Gospodarstvo pada zbog nesposobne Vlade
Pad hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju rezultat je nesposobnosti aktualne Vlade, odnosno onoga što je Vlada radila u protekle dvije i pol godine, ističu danas iz oporbenog HDZ-a.
Ti pokazatelji rezultat su nesposobnosti ove Vlade, odnosno onoga što je Vlada činila u protekle dvije i pol godine, rekao je Đuro Popijač (HDZ) komentirajući podatak da je gospodarstvo u prvom tromjesečju palo 0,4 posto na godišnjoj razini, 10. kvartal zaredom.
"Očito se nastavlja serija loših vijesti za hrvatsku državu, gospodarstvo i građane", kaže Popijač i dodaje kako je od početka rada aktualne Vlade, po potezima i mjerama koje je vukla, bilo jasno da će se gospodarska kriza produbljivati. "Svi očekuju da se učini kraj ovoj agoniji, no osim unutarstranačkih sukoba u samoj Vladi, ništa se drugo ne događa", zaključio je Popijač.
Bivši ministar financija Ivan Šuker (HDZ) najvećim problemom smatra što se prvi Vladin čovjek zadužen za gospodarstvo "lovi za neke slamčice koje nisu održive".
Sve međunarodne institucije i Državni zavod za statistiku rekli su da će ova godina biti negativna, hoće li biti pad BDP-a 0,4 ili 0,5 posto sasvim je nebitno, jer da imate i nulu ne bi vam ništa promijenilo na životnom standardu, navodi Šuker.
Za bivšeg ministra financija najveća je tragedija što pozitivni pomaci u okruženju nisu djelovali na pozitivne trendove u Hrvatskoj, pa je nezaposlenih još više od 350 tisuća, a životni standard je nizak.
"Ako Vlada, nakon dvije i pol godine, nije shvatila da su za rast BDP-a potrebne reforme i da BDP može rasti samo na reformama i otvaranju prostora privatnim investicijama, onda naprosto nisu svjesni gdje žive", zaključio je Šuker.
Mudrinić: Bitne su mjere izlaska iz postojećeg stanja
Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić, komentirajući pad BDP-a, danas je istaknuo da nije bitan jedan kvartal, nego srednjoročno i dugoročno planiranje, odnosno kojim mjerama će Hrvatska izaći iz postojećeg stanja.
Mudrinić smatra da je aktualna, kao i dvije tri prethodne Vlade, na određeni način zatečena činjenicom da se na globalnoj razini, ali i u našem okruženju, sve promijenilo.
"Moramo vrlo brzo izaći sa jasnom strategijom što želimo postići, moramo iskoristiti ulazak u EU za rast i zapošljavanje, privlačenje investitora", poručuje Mudrinić.
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu pao 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"Čekali smo te podatke, ima dobrih pokazatelja, industrija nam je rasla, izvoz nam je rastao, potrošnja se bila stabilizirala. Međutim, koliko sam danas uspio analizirati statistiku, graditeljstvo je povuklo dolje, očito još nešto i analizirat ćemo to", kazao je Vrdoljak u Omišu
U prva tri mjeseca industrijska je proizvodnja porasla za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je izvoz skočio za 7,9 posto. S druge strane, u prva dva mjeseca obujam građevinskih radova bio je oko 10 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju.
Također, prema kalendarski prilagođenim podacima, promet u trgovini na malo u prva je tri mjeseca porastao oko 0,5 posto, no prema izvornim indeksima zabilježio je pad od otprilike 0,4 posto.
"Toliko je rupa bilo u sustavu da, očito, kolikogod čepiš i pomažeš industriji ili pomažeš izvoz, nikad ne začepiš sve rupe koje buše BDP prema dolje. Žao mi je zbog toga, treba nam pozitivna poruka rasta i očekujem je u idućim kvartalima", poručio je Vrdoljak odgovarajući na pitanja novinara u Hidroelektrani Zakučac kod Omiša, gdje je puštanjem u rad drugog agregata obilježen završetak druge etape rekonstrukcije te hidroelektrane.
Na novinarski upit ima li domaće gospodarstvo uopće šansu, ministar Vrdoljak je odgovorio potvrdno. "Naravno da imamo šanse za naše gospodarstvo. Hrvatska je lijepa i mala zemlja na jugu Europe i bit će pametna i razvijena, samo treba vremena za popraviti stanje", kazao je Vrdoljak.
HDZ: Gospodarstvo pada zbog nesposobne Vlade
Pad hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju rezultat je nesposobnosti aktualne Vlade, odnosno onoga što je Vlada radila u protekle dvije i pol godine, ističu danas iz oporbenog HDZ-a.
Ti pokazatelji rezultat su nesposobnosti ove Vlade, odnosno onoga što je Vlada činila u protekle dvije i pol godine, rekao je Đuro Popijač (HDZ) komentirajući podatak da je gospodarstvo u prvom tromjesečju palo 0,4 posto na godišnjoj razini, 10. kvartal zaredom.
"Očito se nastavlja serija loših vijesti za hrvatsku državu, gospodarstvo i građane", kaže Popijač i dodaje kako je od početka rada aktualne Vlade, po potezima i mjerama koje je vukla, bilo jasno da će se gospodarska kriza produbljivati. "Svi očekuju da se učini kraj ovoj agoniji, no osim unutarstranačkih sukoba u samoj Vladi, ništa se drugo ne događa", zaključio je Popijač.
Bivši ministar financija Ivan Šuker (HDZ) najvećim problemom smatra što se prvi Vladin čovjek zadužen za gospodarstvo "lovi za neke slamčice koje nisu održive".
Sve međunarodne institucije i Državni zavod za statistiku rekli su da će ova godina biti negativna, hoće li biti pad BDP-a 0,4 ili 0,5 posto sasvim je nebitno, jer da imate i nulu ne bi vam ništa promijenilo na životnom standardu, navodi Šuker.
Za bivšeg ministra financija najveća je tragedija što pozitivni pomaci u okruženju nisu djelovali na pozitivne trendove u Hrvatskoj, pa je nezaposlenih još više od 350 tisuća, a životni standard je nizak.
"Ako Vlada, nakon dvije i pol godine, nije shvatila da su za rast BDP-a potrebne reforme i da BDP može rasti samo na reformama i otvaranju prostora privatnim investicijama, onda naprosto nisu svjesni gdje žive", zaključio je Šuker.
Mudrinić: Bitne su mjere izlaska iz postojećeg stanja
Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić, komentirajući pad BDP-a, danas je istaknuo da nije bitan jedan kvartal, nego srednjoročno i dugoročno planiranje, odnosno kojim mjerama će Hrvatska izaći iz postojećeg stanja.
Mudrinić smatra da je aktualna, kao i dvije tri prethodne Vlade, na određeni način zatečena činjenicom da se na globalnoj razini, ali i u našem okruženju, sve promijenilo.
"Moramo vrlo brzo izaći sa jasnom strategijom što želimo postići, moramo iskoristiti ulazak u EU za rast i zapošljavanje, privlačenje investitora", poručuje Mudrinić.