Foto: Robert Anić/Pixsell
Bakić školama i centrima za mlade, koji su zainteresirani za uključivanje u projekt, donira opremu za robotiku, a u razgovoru za Index otkriva što ga je potaknulo na pokretanje ovakvog projekta.
"I inače me zanima poticanje društvenih promjena kroz nove tehnologije i prihvaćanje suvremenosti, ovo nije prvi takav projekt. Međutim, sada sam uočio da iako je mentalni jaz između Hrvatske i suvremenog svijeta – na Zapadu i Istoku – dublji nego ikada, on je i uži: za pojedince ga je daleko lakše preskočiti. Svatko tko se želi uključiti u suvremene tokove može, informacije i tehnologija su lako dostupni i jeftini. A trenutno je u svijetu revival ‘uradi sam’ pokreta, u smislu automatike i robotike. Ona je za mlade uglavnom atraktivnija od ‘čistog’ programiranja jer lako dovodi do opipljivih rezultata, a u sebi uključuje i programiranje. Postoji nekoliko dostupnih i rasprostranjenih tehnologija u tom smislu, a tu su prvenstveno Arduino i Raspberry Pi.", objašnjava Bakić.
Hrvatsko školstvo je nepopravljivo u kratkom roku
Upozorava i na loše stanje u hrvatskom školstvu, te smatra da bi ovakav projekt mogao pomoći mladima da se razviju usprkos sustavu, a možda ga i poboljšati.
"Hrvatsko školstvo je disfunkcionalno i u kratkom, a vjerojatno i srednjem, roku nepopravljivo na sustavnoj razini ‘odozgo’. Moja ideje je stoga bila ‘zasuti’ ovom inicijativom temelje, i tako omogućiti mnogim mladim ljudima da se razviju usprkos sustavu, a s vremenom bi to moglo i promijeniti sustav ‘odozdo’. Tu se nastavljamo na već donekle aktivnu scenu koju predvodi Hrvatski robotički savez (HRS), međutim glavni problem je oprema. Tako da mi praktički svakome gdje postoji potražnja, kvalitetni i entuzijastični nastavnici – u školi ili izvan nje – te infrastruktura, a nedostaje im ‘samo’ oprema, tj. novac za nju, doniramo opremu koja je dovoljna za uključivanje u robotičko-automatičku scenu. Na taj način ju želimo katalizirati. Važno je napomenuti da su nam prioritet starija djeca (srednja škola)koja su bliža tržištu rada – zanima nas poveznica k inovativnosti i poduzetništvu. U posebnim slučajevima doniramo i osnovnim školama, prvenstveno ako se radi o ‘podmlatku’ u nekim sredinama ili ratom zahvaćenim područjima", kaže Bakić.
Trenutno je cijela organizacija volonterska, a sav novac troši se na kupnju opreme koja se donira mladima.
"Za sada nam je organizacija potpuno volonterska i minimalna i svodi se na kontaktiranje sa zainteresiranima, naručivanje i slanje opreme, ništa ne organiziramo niti potičemo. To ćemo raditi u idućoj fazi, naravno u suradnji s HRS i drugim institucijama. Tako da ne trebamo volontere. Donacije nam nisu nužne, osigurali smo vlastita sredstva, ali naravno ako netko želi pomoći dobrodošao je i bit ćemo zahvalni. Udruga nema praktički nikakvog balasta, sva sredstva idu u opremu koja se donira mladima", kaže Bakić.
Umjesto "Gdje si bio ’91.?" pitanje je "Gdje ćeš biti 2021.?"
Reakcije u sredinama gdje postoji interes za uključivanje u projekt su odlične. Koristi od uključivanja u Croatian Makerse nemaju samo direktno djeca, već i njihovi roditelji kojima se otvaraju novi vidici.
"Doniramo ondje gdje postoji interes, pa je po naravi stvari reakcija vrlo pozitivna, pa sve do oduševljenja. Mislim da uspjesi već samih projekata, ali pogotovo na robotičkim natjecanjima s ‘našom’ opremom – kojima smo svjedočili - mijenjaju pogled na svijet ne samo djece, nego i njihovih roditelja. Umjesto ‘Gdje si bio ’91.?’ sigurno se okreću pitanjima ‘Gdje ćeš biti 2021.?’", kaže Bakić.
Projekt funkcionira kroz udrugu "Institut za razvoj i inovativnost mladih". Želi se postići masovnost ovog pokreta, kao i stvaranje okruženja koje je poticajno za inovacije.
"Ta udruga je samo formalni okvir za ovu inicijativu, nužan iz niza razloga. Cilj nam je masovnost ‘Makers’ pokreta u Hrvatskoj, što bi bila osnova ekosustava za inovativnost u novim tehnologijama. Što je sve moguće pokazuje primjer jednog start-upa u koji sam uložio, prvenstveno zbog projekta Croatian Makers – tvrtke E-glas koja proizvodi globalno konkurentne sustave za upravljanje kućom za invalide, a ti sustavi su bazirani na Raspberry Pi računalu, upravo onom koji mi doniramo školama i centrima za rad s mladima. Vođeni tom istom logikom donirali smo prve bespilotne letjelice HGSS-u kojima su one nasušno trebale, naravno i zbog njih samih, ali još više zbog poticanja mladih da u u suradnji s GSS izrađuju letjelice za njih, a to je već jako blizu poduzetništvu i tržištu rada. Ta konkretna ambicija nam još nije ostvarena, a u međuvremenu pozivam sve da se nastave na našu donaciju GSS i pomognu im da imaju primjerenu flotu naprednih dronova za lakše i pouzdanije spašavanje života", kaže Bakić.
Hrvatska će se pokrenuti jer je iscrpila mogućnosti života na dug
Neke zemlje, poput Singapura, imale su snažan tehnološki razvoj te u svega nekoliko desetljeća postale tehnološki razvijene s visoko obrazovanom radnom snagom i najsuvremenijim tehnologijama. Iako Bakić smatra da takav razvoj u Hrvatskoj nije moguć, upozorava da smo iscrpili prethodnu paradigmu života na dug, što će nas natjerati da se pokrenemo.
"Singapurski zaokret kod nas sigurno nije moguć. Ali treba nam marginalni i sve veći napredak, veća produktivnost i postepeno hvatanje u korak s razvijenim svijetom. Mislim da je to moguće, ali paradoksalno, samo zato jer smo iscrpili prethodnu paradigmu: život na dug i sitnorentijerski mentalitet. Upravo u skladu s time, najveća zainteresiranost za naš projekt je u Slavoniji, koja je najbrže propadala jer se nije mogla osloniti niti na rad za državu, kao u Zagrebu, niti na turističku rentu, kao Dalmacija", zaključuje Bakić.
Ovo je prikaz gdje su do sada donirali opremu za robotiku i automatiku