Foto: Guliver image/Getty images
GOTOVO 90 posto birača na nedjeljnom referendumu u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck izjasnilo se za nezavisnost, izvjestio je predstavnik separatističke izborne komisije.
Više od sedam milijuna stanovnika istočne Ukrajine pozvano je da glasuje kako bi odlučili o sudbini regija Donjeck i Luhansk, što bi moglo završiti odcjepljenjem tog dijela zemlje.
Taj referendum s potencijalno povijesnim posljedicama, Kijev i međunarodna zajednica smatraju ilegalnim.
Europska unija neće priznati rezultate "navodnih referenduma" koje su u Donjecku i Luhansku na istoku Ukrajine organizirali proruski separatisti, objavila je u nedjelju EU-ova glasnogovornica.
Referendum proruskih separatista o neovisnosti ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk, koji Ukrajina i Zapad ne priznaju, odvijao se u kaotičnom ozračju i uz vrlo slobodno shvaćenu primjenu izbornih pravila, a obilježen je i sukobima u Slavjansku.
Donjeck slavi uspjeh referenduma
Proruski separatisti iz Donjeckog bazena na istoku Ukrajine slavili su već u nedjelju navečer "masovni da" na referendumu o neovisnosti te regije ne čekajući u ponedjeljak objavu potpunih rezultata tog izjašnjavanja koje Kijev i Zapad smatraju farsom.
Prvi rezultati objavljeni su u nedjelju navečer samo za regiju Donjeck, dok se rezultati za Luhansk očekuju u ponedjeljak.
"89,07 posto glasalo je za, a 10,19 posto protiv neovisnosti. To se može smatrati konačnim rezultatom", rekao je Roman Ljagin, šef izbornog povjerenstva koje su osnovali prorurski pobunjenici i naglasio da je odziv bio 74,87 posto.
"Bilo je vrlo lako prebrojati listiće jer je broj ljudi koji su glasali protiv izuzetno nizak", istaknuo je.
Više od sedam milijuna istočnih Ukrajinaca pozvano je da glasuje kako bi odlučili o sudbini regija Donjeck i Luhansk, što bi moglo završiti otcjepljenjem tog dijela zemlje.
U Kijevu je ministarstvo vanjskih poslova priopćilo i prije objave rezultata da "je referendum pravno nevažeći i da neće imati nikakve pravne posljedice za teritorijalni integritet Ukrajine", te da je riječ "o zločinačkoj farsi" koju je financirala Rusija.
Europska unija u nedjelju navečer poručila je da neće priznati rezultate "navodnih referenduma" jer su "ilegalni".
Nikakva neovisna provjera izbornih rezultata nije moguća, jer izbore nisu pratili neutralni promatrači ni mediji, kojima su proruski separatisti zabranili pristup. Jednako tako nije bila moguća neovisna provjera službenog upisa birača.
Agencija AFP prenosi da su rezultati bili objavljeni čak gotovo sat prije zatvaranja birališta. Glasanje je uglavnom proteklo u miru no nasilja je bilo u Krasnoarmijsku, gradu od 65.000 stanovnika zapadno od Donjecka u kojem su naoružani ljudi, vjerojatno proukrajinska milicija, upali u službene zgrade i prekinuli referendum i pucali na gomilu.
Službeni Kijev i Zapad strahuju da će nakon referenduma u Donjecku i Luhansku slijediti scenarij kakav se u ožujku odigrao na poluotoku Krimu koji je nakon referenduma pripojen Rusiji, što je izazvalo najdublju krizu Zapada i Rusije od kraja Hladnog rata.
Brojne detonacije u Slovjansku
Brojne detonacije odjeknule su u ponedjeljak ujutro u Slovjansku, uporištu oružane pobune na istoku Ukrajine gdje je kontroverzni referendum o nezavisnosti završio masovnim "da" stanovništva.
Sukobi su nastavljeni kao gotovo svakog dana u selu Andrijvka na "crti bojišnice", na južnom ulazu u taj grad od 110.000 stanovnika opkoljen ukrajinskim snagama koje su ondje pokrenule 2. svibnja "antiterorističku operaciju" širokih razmjera, izjavila je Stela Horoševa, glasnogovornica proruskih ustanika Slovjanska.
Vjačeslav Ponomarev, vođa proruskih separatista, objavio je da je sudjelovanje na referendumu o nezavisnosti regije u nedjelju iznosilo 80 posto u Slovjansku i dodao: "Mi smo zadovoljni".
Rusija "poštuje" rezultate referenduma u Ukrajini
Službeni Kremlj u ponedjeljak je priopćio da "poštuje" rezultate referenduma o neovisnosti provedenog u nedjelju u ukrajinskim regijama Donjecku i Luhansku, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da zasad nisu planirani nikakvi novi međunarodni pregovori o ukrajinskoj krizi, prenose agencije.
Proruski separatisti proglasili su uspjeh referenduma objavivši da je na glasovanju o neovisnosti odziv bio veći od 80 posto, te da je u Donjecku za neovisnost glasovalo više od 90, a u Luhansku više od 96 posto birača.
Ukrajinske vlasti referendum su prozvale "farsom" orkestriranom iz Moskve kako bi se destabilizirala Ukrajina i svrgnula prozapadna vlada u Kijevu, a Europska unija referendum je ocijenila "nelegalnim".
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji boravi u državnoj rezidenciji u crnomorskom ljetovalištu Sočiju, nije osobno komentirao referendum, ali je Kremlj objavio službeno priopćenje.
"U Moskvi, mi poštujemo želju naroda iz regija Donjecka i Luhanska i očekujemo praktičnu implementaciju rezultata referenduma na civiliziran način, bez ponavljanja nasilja i kroz dijalog", priopćio je Kremlj.
Lavrov je u Moskvi kazao da novi sastanak o ukrajinskoj krizi nije planiran. "Novi sastanak u četverostranom formatu (Ukrajina, Rusija, EU i SAD) nema smisla", rekao je Lavrov upitan o mogućnosti nastavaka pregovora u Ženevi na kojima je u travnju postignut sporazum o mjerama za smirivanje krize u Ukrajini, prenosi AFP.
"Ništa nećemo postići ako se suprotstavljene snage ne uključe u izravne pregovore i riješe krizu", dodao je ruski ministar.
Više od sedam milijuna istočnih Ukrajinaca bilo je pozvano da u nedjelju glasuje kako bi odlučili o sudbini regija Donjeck i Luhansk, što bi moglo završiti otcjepljenjem tog dijela zemlje. Separatistički čelnici najavili su da će odmah po referendumu početi osnivati institucije neovisne o Kijevu, te da će uskoro održati još jedan referendum na kojemu bi se glasovalo o priključenju Rusiji.
Europska unija u nedjelju navečer poručila je da neće priznati rezultate "navodnih referenduma" jer su "ilegalni".
Nikakva neovisna provjera izbornih rezultata nije moguća, jer izbore nisu pratili neutralni promatrači ni mediji, kojima su proruski separatisti zabranili pristup. Jednako tako nije bila moguća neovisna provjera službenih popisa birača.
Službeni Kijev i Zapad strahuju da će nakon referenduma u Donjecku i Luhansku slijediti scenarij kakav se u ožujku odigrao na poluotoku Krimu koji je nakon referenduma pripojen Rusiji, što je izazvalo najdublju krizu Zapada i Rusije od kraja Hladnog rata.
Turčinovu referendum farsa, a Putin čeka analizu
Obnašatelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksander Turčinov osudio je u ponedjeljak nedjeljni referendum o neovisnosti dviju istočnih ukrajinskih regija ocijenivši da je riječ o farsi koju je potaknula Rusija, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin odbio komentirati rezultate referenduma rekavši da prvo treba provesti analizu, prenose agencije.
Turčinov je ocijenio da je referendum "farsa" inspirirana u Rusiji kako bi se destabilizirala Ukrajina i srušilo prozapadno vodstvo u Kijevu. On je dodao da glasovanje na referendumu, koji su proruski separatisti proglasili uspješnim plebiscitom za otcjepljenje od Ukrajine, neće imati nikakvih pravnih posljedica za zemlju.
"Ove procese su inspirirali vođe Ruske Federacije i destruktivni su za ekonomije regija Donjecka i Luhanska, te predstavljaju prijetnju za živote i blagostanje građana ... usmjereni su na destabilizaciju stanja u Ukrajini, sprečavanje predsjedničkih izbora (25. svibnja) i svrgavanje ukrajinskih vlasti", rekao je Turčinov.
On se ipak zauzeo za "nastavak dijaloga sa svima na istoku Ukrajine koji nisu okrvavili ruke i koji su spremni braniti svoje interese legitimnim sredstvima", prenosi agencija AFP.
Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov kazao je u ponedjeljak da ruski predsjednik planira prvo analizirati rezultate referenduma prije nego da bilo kakav komentar.
Peskov je također rekao da je vojna agresija vlade u Kijevu natjerala stanovnike Donjecka i Luhanska na referendum, a prijetnje Europske unije i SAD-a o uvođenju novih sankcija protiv Rusije ocijenio je "glupima".
U Bruxellesu bi se u ponedjeljak trebao održati redoviti sastanak Vijeća za vanjske poslove na kojem je glavna tema ukrajinska kriza. Nizozemski ministar vanjskih poslova Frans Timmermans rekao je kako se očekuje da će EU proširiti sankcije protiv Rusije zbog njezinih postupaka u Ukrajini. "Vjerujem da će se proširiti (sankcije)", rekao je Timmermans uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU-a na kojemu će sudjelovati i hrvatska ministrica Vesna Pusić.
Dan nakon referenduma u Slovjansku su nastavljeni sukobi proruskih separatista i vladinih snaga. Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov kazao je da su separatisti u tom gradu granatama gađali položaje ukrajinskih vojnika i televizijski toranj. U tim sukobima nije bilo žrtava, rekao je ministar, prenosi Reuters.
Ruski mediji javili su da je jedna osoba poginula u nedjelju u Krasnoarmejsku kad su naoružane osobe pucale na masu nedaleko od glasačkog mjesta na kojemu se održavao referendum. U odvojenom incidentu, mještani jednog sela u regiji Luhanska uspjeli su "živim štitom" zaustaviti napredovanje snaga ukrajinske vlade, prenijela je ruska agencija Interfax. Zasad nije bilo moguće dobiti neovisnu potvrdu tih informacija.
Proruski separatisti iz Donjeckog bazena već su u nedjelju navečer počeli slaviti "masovni da" na referendumu o neovisnosti te regije.
Separatisti tvrde da je odziv birača premašio 80 posto, te da je gotovo 96 posto glasovalo za neovisnost u Luhansku, a 90 posto u Donjecku, prenosi agencija dpa.
Više od sedam milijuna istočnih Ukrajinaca bilo je pozvano da u nedjelju glasuje kako bi odlučili o sudbini regija Donjeck i Luhansk, što bi moglo završiti otcjepljenjem tog dijela zemlje. Separatistički čelnici najavili su da će odmah po referendumu početi osnivati institucije neovisne o Kijevu, te da će uskoro održati još jedan referendum na kojemu bi se glasovalo o priključenju Rusiji.
Europska unija u nedjelju navečer poručila je da neće priznati rezultate "navodnih referenduma" jer su "ilegalni".
Nikakva neovisna provjera izbornih rezultata nije moguća, jer izbore nisu pratili neutralni promatrači ni mediji, kojima su proruski separatisti zabranili pristup. Jednako tako nije bila moguća neovisna provjera službenih popisa birača.
Službeni Kijev i Zapad strahuju da će nakon referenduma u Donjecku i Luhansku slijediti scenarij kakav se u ožujku odigrao na poluotoku Krimu koji je nakon referenduma pripojen Rusiji, što je izazvalo najdublju krizu Zapada i Rusije od kraja Hladnog rata.
EU ne priznaje istočnoukrajinski referendum
Europska unija neće priznati rezultate "navodnih referenduma" koje su u Donjecku i Luhansku na istoku Ukrajine organizirali proruski separatisti, objavila je u nedjelju EU-ova glasnogovornica, prenose agencije.
Ti "navodni referendumi ilegalni su i mi ne priznajemo njihove rezultate", rekla je Maja Kocijančič, glasnogovornica šefice europske diplomacije Catherine Ashton, a prenosi France Presse.
Organizirani su bez demokratskog legitimiteta, rekla je, a "njihova organizacija suprotna je zajedničkoj deklaraciji iz Ženeve kojom se težilo smirivanju napetosti".
Separatisti su pozvali više od sedam milijuna Ukrajinaca s istoka zemlje na glasanje o sudbini regija Donjecka i Luhanska.
I francuski predsjednik Francois Hollande odbacio je u nedjelju referendum o samoupravi koji se održava na istoku Ukrajine i rekao da će se računati jedino glasanje na predsjedničkim izborima 25. svibnja, javlja Retuers.
Separatisti u odlučili održati referendum usprkos prozapadnoj ukrajinskoj vladi, a neki su najavili i da će nakon objave rezultata u ponedjeljak krenuti u osnivanje vlastitih državnih tijela i vojske.
Drugi su rekli kako referendum neće odmah rascijepiti bivšu sovjetsku republiku Ukrajinu, ali će istoku dati veću autonomiju, a može voditi i u nezavisnost ili ujedinjenje s Rusijom.
Hollande je rekao da je to glasanje tako nespretno organizirano da se ne može ni zvati referendumom. "Ne želim upotrijebiti riječ referendum jer to nema smisla", rekao je po dolasku u Baku, glavni grad Azerbajdžana koji je baš kao i Ukrajina nekad bio dio Sovjetskoga Saveza pod vodstvom Moskve.
"Jedino se broje izbori 25. svibnja", rekao je francuski predsjednik, a misli se na općeukrajinsko glasanje o nasljedniku Viktora Janukoviča, proruskoga predsjednika svrgnutog upornim prosvjedima prozapadnih snaga.
Hollande je ponovio i prijetnju novim valom sankcija ne održe li se predsjednički izbori prema planu. U zajedničkoj izjavi Hollande je s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u subotu rekao kako će poduprijeti sankcije Rusiji koje će utjecati na energetiku, obranu i financijske službe i bit će strože od onih koje su čelnici Europske unije predstavili 6. ožujka na sastanku u Bruxellesu.
Vijeće inoministara razmatra nove sankcije Rusiji
O ukrajinskoj krizi i mogućem proširenju sankcija Rusiji bit će riječi na redovitom sastanku Vijeća za vanjske poslove u Bruxellesu.
Šefovi diplomacija odlučuju o daljnjem pritisku na Rusiju. Na popis osoba kojima je zbog aneksije Krima zabranjen ulazak u EU mogle bi dospjeti i neke tvrtke na poluotoku. Na sastanku u Bruxellesu sudjeluje i hrvatska šefica diplomacije Vesna Pusić, a među temama sastanka su i bliskoistočni mirovni proces te europska politika susjedstva za 2014. godinu.