Foto: Hina
TIJEKOM ukrajinske krize Zapad i Rusija se međusobno optužuju za ekspanzionizam u Europi, što je pitanje s golemim povijesnim posljedicama 75 godina nakon potpisivanja njemačko-sovjetskog pakta kojim su te dvije sile interesno podijelile dio kontinenta.
Dva tjedna nakon potpisivanja pakta Hitler je krenuo s napadom na Poljsku, što je bilo povod za ulazak Francuske i Velike Britanije u rat. Staljin je sa svoje strane 17. rujna naredio vlastitu invaziju na istok Poljske. Osim u Poljskoj, dvije su zemlje dogovorile i razgraničenje interesnih zona u Rumunjskoj, Latviji, Litvi, Estoniji i Finskoj.
Pitanje mogućih interesnih sfera u Europi ponovo se vraća u prvi plan nakon sukoba Zapada i Rusije zbog sudbine Ukrajine.
"Ruski vrh nema potrebu za učvršćivanjem svoje zone utjecaja ako neka druga sila nema utjecaja u regiji"
Susanna Hast, znanstvenica u Institutu za visoka međunarodna istraživanja i razvoj u Ženevi misli da "sfere utjecaja zapravo postoje" zbog nesrazmjera snaga između velesila i njihovih slabijih susjeda. "Važno je znati o kojoj vrsti utjecaja govorimo", dodala je.
Tako je širenje demokratskih ideja jedan od glavnih ciljeva koje Europska unija ističe u svojoj politici poznatoj kao "politika jačanja dobrosusjedskih odnosa" koja nudi ugovore o pridruživanju zemljama nečlanicama EU-a koje provode demokratske reforme i bore se protiv korupcije.
Naime, ukrajinska kriza je izbila pošto je EU ponudio trgovinski ugovor Ukrajini i još nekim zemljama ZND-a.
Tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič nije htio u studenom potpisati taj ugovor, nego se radije odlučio za financijsku pomoć Rusije vrijednu 15 milijarda dolara. Prosvjedi koji su uslijedili završili su se njegovim svrgavanjem u veljači i dolaskom na vlast proeuropske vlade.
Ruske vlasti su reagirale na ukrajinsku promjenu smjera jer su u njemu vidjele prijetnju svojim interesima na području koje se obično zove "blisko inozemstvo", što označava zemlje s kojima Rusija neposredno graniči i njezine bivše satelite iz sovjetskog doba.
"Ruski vrh nema potrebu za učvršćivanjem svoje zone utjecaja ako neka druga sila nema utjecaja u regiji", ističe Hast.
"Ukrajina nije geopolitička šahovnica"
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov još je u veljači oštro napao Europsku uniju rekavši kako "prisiljavanje Ukrajine da bira između EU-a i Rusije znači pokušaj stvaranja sfere utjecaja".
Njegov njemački kolega Frank-Walter Steinmeier uzvratio je da "Ukrajina nije geopolitička šahovnica". No čini se da Moskva upravo tako gleda na stvar.
Vladimir Putin je pripojenje Krima u ožujku, nakon promjene vlasti u Kijevu, obrazložio povijesnim razlozima i činjenicom da su Rusi ondje većina, ali i time da pomorska baza Sevastopolj ne smije pasti u NATO-ve ruke.
"NATO je vojni savez i mi ne želimo da se jedan vojni savez doseli u naše dvorište i na naš povijesni teritorij", poručio je ruski predsjednik u svom govoru 18. ožujka.
Putin je u istom govoru pozvao nove ukrajinske vlasti da štite interese rusofonog stanovništva Ukrajine, upozorivši da je sigurnost tog stanovništva "jamstvo stabilnosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine".
"To za Putina više nije borba za Ukrajinu, to je bitka za Rusiju"
Proruski separatisti se već četiri mjeseca bore s ukrajinskom vojskom na istoku Ukrajine, dijelu države gdje su govornici ruskog u većini. Kijev optužuje Moskvu da doprema oružje pobunjenicima.
Moskva niječe takvu potporu, ali i preuzima odgovornost za humanitarnu skrb prema stanovnicima na istoku Ukrajine, preuzimajući argument koji su Sjedinjene Države puno puta isticale opravdavajući svoje intervencije u inozemstvu - koje je Rusija tada osuđivala.
"Pošto su optužili SAD da vodi politiku dvostrukih mjerila, Rusi su i sami posegnuli za intervencionizmom, prvo u Južnoj Osetiji (separatistička pokrajina u Gruziji) a sada i s Krimom i s istokom Ukrajine", ocijenila je Hast.
No Dmitrij Trenjin, direktor instituta Carnegie u Moskvi, misli da nakon neviđenih gospodarskih sankcija koje je Zapad uveo Moskvi, cilj sukoba premašuje ruske interesne sfere u inozemstvu.
"Kremlj misli da cilj Amerike više nije povratak Krima Ukrajini, nego rušenje Putinova režima poticanjem gospodarske stagnacije i nezadovoljstva naroda", rekao je. "To za Putina više nije borba za Ukrajinu, to je bitka za Rusiju".