Foto: Hina
DRŽAVE članice EU-a raspravljat će u srijedu hoće li primijeniti nove sankcije protiv Rusije zbog njezine uloge u sukobu u Ukrajini, objavila je u utorak Europska komisija.
"Paket je usvojen, sada imamo novi... sastanak sutra na kojem ćemo se vratiti tim pitanjima, uključujući procjenu provedbe dogovora o prekidu vatre i mirovnog plana", kazala je glasnogovornica EK Maja Kocijančić.
Sankcije bi trebale ograničiti pristup tržištima kapitala velikim ruskim naftnim kompanijama Rosneft i Transneft, kao i naftne poslove Gazproma.
Jačaju također mjere usvojene potkraj srpnja koje se odnose na prodaju opreme koju se može koristiti u civilne i vojne svrhe te na osjetljivu tehnologiju u energetskom sektoru.
Plenković: EU ima veliku obvezu prema Ukrajini
Zastupnik Europskog parlamenta Andrej Plenković (HDZ), koji je u ponedjeljak izabran za predsjednika Izaslanstva EP-a za Ukrajinu, najavio je u utorak da će već ovoga tjedna boraviti u Kijevu gdje će razgovarati o stanju u toj zemlji te rekao kako Europska unija ima veliku obvezu prema Ukrajini.
"Već krajem ovoga tjedna u ovom novom svojstvu sudjelovat ću na jednoj međunarodnoj konferenciji o Ukrajini, globalnim odnosima i situaciji u Europi u ovom trenutku, gdje ću imati niz kontakata s ukrajinskim političarima i zastupnicam u Vrhovnoj radi, ukrajinskom parlamentu", rekao je Hini Plenković.
Plenković će najavio da će početkom sljedećeg mjeseca Izaslanstvo za odnose s Ukrajinom orgnizrati prvi radni sastanak na koji će biti pozvani predstavnici Europske službe za vanjske odnose i ukrajinske diplomacije.
"U toj razmjeni mišljenja oni će nas izvijestiti o trenutačnoj situaciji i to samo nekoliko tjedana prije parlamentarnih izbora u Ukrajini, koji će se održati 26. listopada", rekao je Plenković.
Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta dao je u ponedjeljak zeleno svjetlo za ubrzanu ratifikaciju sporazuma o pridruživanju EU-Ukrajina.
Plenković dodaje da su trenutačno pred Europskim parlamentom dva neposredna cilja kada je riječ o odnosima s Ukrajinom. Prvi je ratificirati sljedeći tjedan na plenarnoj sjednici u Srassbourgu sporazum o pridruženom članstvu EU-Ukrajina, a drugi je pripremiti se za promatranje parlamentarnih izbora u Ukrajini.
Plenković ističe da je upravo sporazum o pridruživanju bio detonatorom promjena u Ukrajini i događaja na Majdanu, koji su bili "krik ukrajinskog naroda za demokratizacijom i preuzimanjem europskih standarda".
"Stoga je i politička, gospodarska i financijska obveza EU-a prema Ukrajini iznimno velika. To je jedna od najvećih i najmnogoljudnijih zemalja, koja se nalazi na geopolitičkom prostoru gdje se lome odnosi Rusije i EU-a. To nažalost vidimo i po prisutnosti ruskih postrojbi na ukrajinskom teritoriju i po nelegalnoj i nelegitimnoj aneksiji Krima. Mi smo jučer naglasili da nikada nećemo prihvatiti tu aneksiju i želimo da se poštuje teritorijalna cjelovitost te zemlje", kaže Plenković.
Na upit što EU može učiniti kako bi natjerala Rusiju na promjenu ponašanja, Plenković kaže da su pred Unijom dva puta.
"Jedan je nastavak sankcija, što će imati efekta na rusko gospodarstvo, a drugi je ostavljanje otvorenim političkom prostora za dijalog jer se na kraju i ukrajinska kriza mora riješiti za stolom. Preko tri tisuće ljudi je do sada izgubilo živote, što je iznimno dramatično. Rat se vodi na europskom teritoriju i u tom smislu velika je odgovornost EU-a i EP-a", kaže Plenković.
Novi razgovor Putina i Porošenka
Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom kazao da je Moskva i dalje odlučna u potrazi za miroljubivim rješenjem sukoba u Ukrajini, objavio je Kremlj.
"Vladimir Putin je potvrdio spremnost Rusije da pridonese miroljubivom rješenju krize", stoji u službenom priopćenju. U razgovoru dvojice predsjednika, dodaje Kremlj, "istaknuta je važnost trajnog mira između dviju strana".
Istovremeno je u Bruxellesu, ruski veleposlanik u EZ Vladimir Čizov ponovio da se Rusija i dalje protivi članstvu Ukrajine u NATO.
"Ne želimo vidjeti Ukrajinu u NATO-u. Ukrajina u NATO-u bi bio izazov europskoj sigurnosti bez presedana, najveći od pada Berlinskog zida", izjavio je Čizov.
Usprkos protivljenju Moskve, NATO se već proširio na bivše zemlje komunističkog bloka, poput Poljske, ali i na tri baltičke države koje su nekada bile dio SSSR-a.
O stanju u Ukrajini oglasio se i Washington koji je ocijenio da se prekid vatre u Ukrajini "općenito poštuje" te da će o daljnjim sankcijama Rusiji odlučiti u slijedećih nekoliko dana na temelju razvoja događaja na terenu.
"Prekid vatre zaključen u petak između Kijeva i proruskih separatista se općenito poštuje, usprkos informacijama o pokojem minobacačkom napadu i pucnjavi iz vatrenog oružja u području zračne luke Doneck i oko Luhanska. Naravno da ćemo pomno pratiti što se događa", kazala je glasnogovornica State Departmenta Marie Harf, dodavši da će o tome ovisiti uvođenje dodatnih sankcija.