Foto: Hina
Europska središnja banka, MMF i države članice EU ne žele više davati interventne kredite dok Vlada Aleksisa Ciprasa ne krene sa reformama mirovinskog i poreznog sustava.
"Kako dani prolaze manevarski prostor je sve manji. Dojam je da ne postoji ni plan A, ni plan B. Nema ničega.", kaže Theodore Pelagidis iz atenskog ureda Brookingsa za Bloomberg.
Grčke vlasti planiraju amnestirati od kazne sve one koji do 27. ožujka plate ranije dospjele porezne obveze, te na taj način žele potaknuti urednije plaćanje. Osim toga, plan je da mirovinski fondovi i javne tvrtke višak gotovine ulože u državne vrijednosne papire.
Gospodarstvo i prihodi od poreza u padu, štednja bježi iz banaka
Grčka sutra 18. ožujka izdaje trezorske zapise u vrijednosti od milijardu eura, kojim će djelomično biti pokriveni trezorski zapisi u vrijednosti od 1,6 milijardi koji dospijevaju 20. ožujka. Također na naplatu stiže 350 milijuna eura kredita Međunarodnog monetarnog fonda.
"Situacija u grčkoj rapidno se pogoršava. Gospodarstvo pada, kao i prihodi od poreza, štednja bježi iz banaka a politička neizvjesnost raste", navodi se u bilješci investicijske banke Morgan Stanley.
Grčke vlasti tražile su od Europske središnje banke da dozvoli grčkim bankama kupnju kratkoročnih trezorskih zapisa, no predsjednik ESB-a Mario Draghi odlučno je odbio tu mogućnost. Draghijev stav je da pomoć koju dobivaju banke služi sanaciji posljedica snažnog odljeva depozita i ne može biti korištena za financiranje države.