Foto: Eurostat

U 2013. godini 79 posto kućanstava u 28 zemalja članica ima pristup internetu, a 76 ima širokopojasni internet, dok je Hrvatska ispod europskog prosjeka sa 65 posto kućanstva koje imaju internet, od kojih 64 posto ima širokopojasni internet, objavio je Eurostat.

Najmanji pristup internetu ima Bugarska, 54 posto kućanstava, zatim Grčka 56 posto i Rumunjska 58 posto. S druge strane, u Nizozemskoj čak 95 posto kućanstava ima internet, u Luksemburgu 94 posto, Danskoj i Švedskoj 93 posto.

Širokopojasni internet najrasprostranjeniji je u Finskoj 88 posto kućanstava, zatim u Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji po 87 posto, Njemačkoj 85 posto.

29 posto Hrvata nikad ne koristi internet

U Hrvatskoj 53 posto pojedinaca svakodnevno koristi internet, 10 posto ih ne koristi svaki dan ali barem jednom tjedno, dok 29 posto nikad ne koristi internet.

Na razini EU-a 62 posto pojedinaca svakodnevno se koristi internetom, 10 posto barem jednom tjedno, a 21 posto nikad.

I tu također odskaču zapadne i sjeverne članice EU-a - u Danskoj 84 posto, Nizozemskoj 83 posto, Luksemburgu 82 posto, Švedskoj 81 posto, Finskoj 80 posto.

U Hrvatskoj 25 posto pojedinaca komuniciralo putem interneta s tijelima vlasti

U Hrvatskoj 25 posto pojedinaca komuniciralo je putem interneta s tijelima vlasti, a europski prosjek korištenja e-vlada usluga je 41 posto.

Tu također prednjače sjeverne članice - Danska 85 posto, Nizozemska 79 posto, Švedska, 78 posto, Francuska 60 posto.

Na dnu ljestvice je Rumunjska s 5 posto pojedinaca koji su tijelima vlasti komunicirali preko interneta, slijedi Italija s 21 posto te Bugarska i Poljska s po 25 posto.

Istraživanje je obuhvatilo kućanstva s najmanje jednom osobom u dobi između 16 i 74 godine i provedeno je u drugoj polovici 2013.