DOK se u medijima svakog dana plasiraju (p)razne teze o europskoj ekonomskoj krizi i nude još praznija rješenja za nju, lideri EU-a navodno iza kulisa rade na "tajnom planu" za spas eurozone.
Kriza se od zadnjeg summita u svibnju dodatno pogoršala, i pitanje hoće li Grčka ostati u eurozoni više nije gorući problem. To je sad postalo pitanje španjolskog bankarskog sustava koji je pred slomom. Španjolski premijer danas je uputi tko zna koji po redu vapaj za dokapitalizacijom tamošnjih banaka. Ukoliko se nitko ne odazove, kraj bi mogao biti iza ugla.
Iz europskih fondova bi se financirale i banke, a ne samo države?
Međutim, iako nije bilo decidiranih prijedloga, onaj tko je želio čitati između redova mogao je već prošlog tjedna iz gornjih krugova EU-a čuti natuknice koje bi mogle koincidirati s tim tajnim planom, smatra Deutsche Welle. Tako je Barroso, evidentno aludirajući na Španjolsku, govorio o ideji stvaranja "bankarske unije sa zajedničkim financijskim nadzorom, te zajedničkim osiguranjem štediša". Nije konkretno kazao što to znači, ali je jasno da to odudara od onog što žele Nijemci. Čim se spominje riječ "zajedničko".
Što je Barroso zapravo želio reći, postalo je jasnije jučer, kada je europski povjerenik za ekonomiju i monetarna pitanja Oli Rehn kazao kako "treba razmisliti o direktnoj dokapitalizaciji banaka", vjerojatno preko "bailout" fondova EFSF-a i ESM-a. Valja napomenuti kako su dosadašnji planovi predviđali da samo države mogu dobiti pomoć direktno iz ovih fondova, ali očito je došlo vrijeme kada će na površinu isplivati surova istina da su banke danas postale važnije od država.
Merkel spremna na ustupke, ali i dalje želi totalnu kontrolu
Berlin je taj koji će i dalje biti glavni oponent ove ideje, jer Njemačka sigurno ne želi biti odgovorna za španjolske banke bez da ima ikakvu kontrolu nad njima. Problem je u tome što se s Rehnom složio i francuski ministar financija Moscovici, koji je također dao glas za bankarsku uniju. Valja napomenuti kako je Merkel na sinoćnjem sastanku s Barrosom nagovijestila izvjesne ustupke. Rekla je da je spremna "razgovarati o tome u kojoj mjeri se mogu relevantne banke staviti pod specifičan europski nadzor", dodavši da je riječ o dugoročnim razmišljanjima, piše DW.
Iako je svjesna da ovako dalje u eurozoni ne ide i da fiskalni pakt očito nije dovoljan, ipak je izbjegla termin bankovna unija. Rješenje se, bilo tajno ili javno, i dalje čeka.