Ilustracija: Arhiva
GOTOVO 700 promatrača OESS-a nadzirat će odvijanje prijevremenih izbora u listopadu u Ukrajini, objavila je u petak ta organizacija koja od početka godine pomno prati sukob u toj zemlji.
Približno 600 osoba bit će na licu mjesta 16. listopada, na dan izbora, predviđa Organizacija za europsku sigurnost i suradnju. Šesnaest stručnjaka u Kijevu i 80 "dugoročnih promatrača raspoređenih u čitavoj zemlji" dopunit će tu brojku.
OESS vodi promatračku misiju u ukrajinskoj krizi putem ekipe promatrača koja trenutno broji 250 članova a udvostručit će se prije kraja godine.
Ambiciozan mirovni plan će se teško ostvariti
Hoće li mirovni plan po kojemu Kijev predviđa poseban status za istok Ukrajine s većom autonomijom za proruske separatističke pokrajine i amnestiju za pobunjenike, donijeti mir, sačuvati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i zadovoljiti Moskvu, pitaju se međunarodni promatrači i vlade.
Nakon petomjesečnog sukoba u kojemu je poginulo 2900 ljudi i izbjeglo više od 600.000 civila, to će pitanje u idućim tjednima biti među glavnim temama međunarodne politike.
Sastanak u Minsku pod okriljem OESS-a
U petak će u Minsku, drugi put u zadnja dva tjedna, predstavnici Kijeva, Moskve i proruske pobune sjesti za isti stol u nazočnosti Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
Postojale su tri mogućnosti: nastavak rata, prekid sukoba i priznanje posebnog statusa za istok Ukrajine po kojemu bi separatističke pokrajine Doneck i Luhansk dobile veću autonomiju.
"Postoje mnogi rizici i nužna su popuštanja na obje strane, ali takva će shema omogućiti rješenje sukoba", ocijenio je ukrajinski analitičar Volodimir Fesenko koji radi u institutu za političke studije Penta.
Za primjer navodi slučaj Jugoslavije gdje je, tvrdi, takav mirovni plan omogućio prekid sukoba u 90-im.
Veće ovlasti za dijelove Donecka i Luhanska
Na prijedlog ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka, nekim bi se dijelovima pokrajina Doneck i Luhansk dale veće ovlasti, mogućnost odlučivanja o imenovanju sudaca i zajamčila bi im se uporaba ruskog jezika.
Kijev usto predlaže amnestiju za "sudionike događaja" u Donecku i u Luhansku, što je nejasna formulacija koja obuhvaća pobunjenike i vojnike.
No neovisna ruska analitičarka Maša Lipman ocjenjuje da ovaj mirovni plan, kao i svaki kompromis, ne može sve zadovoljiti. "Petru Porošenku će biti teško 'prodati' tu nagodbu narodu i njegovu narodu", rekla je smjerajući na "zagovornike rata" u Kijevu koji žele nastavak ukrajinskih vojnih operacija i optužuju predsjednika da "rasprodaje" Ukrajinu Rusima.
Pobunjenici nezadovoljni s nekoliko točaka
Mirovni plan, po mišljenju proruskih separatista, ne zadovoljava po više točaka: vlasti u Kijevu ne žele priznati legitimnost "narodnih" republika Donecka i Luhanska, a "poseban status" ne bi vrijedio za čitav teritorij dviju upravnih pokrajina Donecka i Luhanska.
Drugi "vruć krumpir" je amnestija. Koji će sud suditi pobunjenicima? Hoće li se i topnici ukrajinske vojske sudski goniti za ratni zločin?
"Ne nazire se brzo rješenje sukoba", misli Lipman. "Te će pokrajine još dugo živjeti u nestabilnim uvjetima".
Šutnja Moskve
Velik dio problema proistječe iz umiješanosti Moskve na istoku Ukrajine. Moskva službeno ne želi priznati sudjelovanje u sukobu i usprkos optužbama Zapada i Kijeva niječe da šalje opremu i vojnike u borbu s ukrajinskom vojskom.
No nezavisni ruski mediji pišu o tajnim pokopima pripadnika vojno-desantnih postrojba na sjeveru Rusije, pozivajući se na izjave rodbine i prijatelja koji kažu da su poginuli u Ukrajini.
Po riječima predsjednice Odbora majki ruskih vojnika, Valentine Meljnikove, u Ukrajini se u redovima pobunjenika bori gotovo 15.000 ruskih vojnika.
No tu je i problem kontrole Moskve nad pobunjenicima.
Moguće rusko potkopavanje mirovnog procesa
"Pobunjenici nisu jedinstveni. Nemoguće ih je sve kontrolirati iz Moskve", ističe Lipman. Analitičarka podsjeća da su sadašnji separatistički čelnici, "premijer" takozvane narodne republike Donecka Aleksandar Zaharčenko i njegov "zamjenik" Andrej Purgin, manje pod utjecajem Moskve od njihovih prethodnika koji su otišli ljetos.
"Ne isključujem mogućnost da Rusija nastoji potkopati mirovni plan; u tom slučaju zakon (o posebnom statusu) se neće primjenjivati. No taj nam zakon omogućuje da dobijemo na vremenu", zaključio je Oleksej Garan, politolog na sveučilištu u Kijevu.
Počeli novi mirovni pregovori u Minsku
Novi mirovni pregovori o Ukrajini počeli su u petak u Minsku između ukrajinske vlade i proruskih separatista, javlja AFP.
Bivši ukrajinski predsjednik Leonid Kučma koji predstavlja Kijev izjavio je da se nada da će taj sastanak omogućiti napredovanje i naglasio potrebu postizanja prekida vatre, jer se takav sporazum potpisan 5. rujna gotovo svakodnevno krši na terenu.
"Nadamo se da ćemo potpisati dokument koji će odraziti naše stajalište o specijalnom statusu, što predlaže Kijev regijama pod kontrolom pobunjenika", rekao je prije početka sastanka samozvani premijer samoproglašene republike Doneck, Aleksandar Zakračenko.
Jedan drugi separatistički šef, Andrej Purgin je ranije rekao da će prioritet sastanka biti taj "specijalni status".
Moskva je pozdravila prijedlog Kijeva o specijalnom statusu, ali pobunjenici su do sada odbacivali svaki prijedlog ukrajinskih vlasti o teritoriju čiju neovisnost oni zahtijevaju.
Kučma je naglasio da pregovori neće biti na štetu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.
Kontaktna skupina se treći puta sastaje u Minsku kako bi pokušala okončati petomjesečne sukobe u kojima je poginulo oko 2.900 ljudi.
Osim bivšeg predsjednika Kučme, četiri prestavnika pobunjenika istoka Ukrajine i veleposlanik Rusije u Kijevu, Mihail Zurabov sudjeluju na tom sastanku u nazočnosti predstavnika Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS).