Foto: Index / N1
Danas nam je Mrsićevo ministarstvo poslalo svoje viđenje slučaja, u kojem su (očekivano) stali na stranu svog inspektora.
Da podsjetimo, Glibo je radnika prijavio putem sustava e-mirovinsko. No, problem je nastao jer su prilikom prijave umjesto "fizičke osobe", pošto se radilo o obrtu, unijeli "pravnu osobu" zbog čega je njegova prijava odbijena, a on je drakonski kažnjen s 30 tisuća kuna, da bi, nakon što ih je platio, protiv njega bila dignuta prekršajna prijava u kojoj mu se prijeti s još 50 tisuća kuna kazne.
Glibo tvrdi da nije propisno upozoren da je prijava nevažeća, no Ministarstvo kaže da je u sustavu e-mirovinsko mogao vidjeti da je dokument odbijen.
Ministarstvo: Mogao je vidjeti da je prijava odbijena, inspektor je dobro postupio
"U dokaznom postupku inspektor rada je utvrdio da je dana 30. travnja 2015. godine poslodavac putem 'e-prijave' Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za radnika H. T. HZMO-u dostavio prijavu, no da je ista 4. svibnja 2015. godine od strane HZMO-a odbijena i da je poslodavcu dostavljena elektronska obavijest 'da prijava nije zaprimljena' u kojoj obavijesti su navedeni razlozi nevaljale prijave, odnosno nedostatci uz uputu da je potrebno otkloniti nedostatke i ponoviti prijavu . Slijedom navedenog, nisu točni navodi gosp. Kristijana Glibe da ih sustav 'e-prijave' nije uopće upozorio na pogreške jer su dana 4. svibnja 2015. godine dobili navedenu obavijest", navode iz Ministarstva.
Iz Ministarstva kažu i da Glibo do dolaska inspektora i donošenja usmenog rješenja nije dostavio novu, ispravnu, prijavu, te da je inspektor pravilno postupio.
"Posebno ukazujemo na činjenicu da poslodavac od 4. svibnja (kada je prijava odbijena) do 15. svibnja 2015. godine (tj. do donošenja usmenog rješenja inspektora rada) HZMO-u nije dostavio novu prijavu kojom bi otklonio pogreške iz prve nevaljane prijave, što znači da je radnik H. T. tijekom nadzora radio kod poslodavca na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, a da ga poslodavac nije valjano prijavio kod tijela mirovinskog osiguranja, prije početka rada, te je inspektor pravilno postupio kada je u skladu važećom odredbom članka 171. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ('Narodne novine' br. 157/13, 33/15 i 93/15, u daljnjem tekstu ZMO), usmenim rješenjem u zapisniku, zabranio poslodavcu obavljanje djelatnosti...", navodi Ministarstvo.
O ovom slučaju očitovao se i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji također tvrdi da je Glibo pogriješio jer nije pratio status prijave.
"Obveznik nije pratio status e-prijave i nije provjerio dostavljenu obavijest o razlozima odbijanja prijave. Zbog propusta obveznika došlo je do zakašnjenja u uspostavi korekcije. Napominjemo da, osim ovog obveznika, Zavod nije imao nikakvih prigovora na uslugu e-prijave vezano uz praćenje statusa prijava", navode iz HZMO-a.
Glibo: Da sam htio neprijavljenog radnika, ne bih ga ni prijavljivao
Glibo tvrdi da ne zaslužuje ovakvu drakonsku kaznu jer se jasno vidi da nije postojala namjera da ima neprijavljenog radnika, već da postoji greška u sustavu zbog koje korisnici ne dobivaju ispravne obavijesti da s prijavom nešto nije u redu. naime, kako kaže, da bi se vidjelo da je prijava odbijena potrebno je "ući" u arhivu prijava, te se tek tamo uočava da nešto nije uredu.
Poziva se i na zakon o upravnom postupku koji kaže da "Kad podnesak sadržava kakav nedostatak koji onemogućuje postupanje po podnesku odnosno ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, službena osoba zaključkom će upozoriti na to stranku i odredit će rok u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini."
"U konkretnom slučaju i očitovanju mirovinskog u kojem se govori o obavijesti, smatram da nisam napravio ono za što me se tereti i da nisam imao namjeru ne prijaviti radnika, već naprotiv, radnika sam prijavio, napravio grešku, te svoju grešku platio drakonskom kaznom od 30 tisuća kuna.
Sustav koji sam prisiljen koristiti, obavijest je napravio na način da se minimalno kroz 5 koraka može doći te kao takav nije održiv i nema osnove komunikacije e-sustava, a o tome govori i činjenica da sam pozvan od strane službenika iz mirovinskog da se obratim tehničkoj službi radi problema koji imam, ja i još veliki broj građana koji ne primaju 'obavijest' na valjan način. Vjerujem da nije točan navod da ovakvih slučaja nema još, već naprotiv - sustav je u periodu prilagodbe te su ovakve situacije učestale.
Nadalje, sada kada sam i svoju grešku platio sa drakonskih 30 tisuća kuna, to nije dovoljno i još me se prekršajno goni, uz obrazloženje da svog radnika nisam prijavio, što nije točno. Sve to ne podržava niti jedan članak zakona, već njegovo tumačenje", kaže Glibo.