Regija SIE trebala bi biti u stanju nositi se i s prekidom isporuke prirodnog plina Ukrajini na tri do šest mjeseci. Pad potražnje u Ukrajini i Rusiji umanjio je rast izvoza za jedan postotni bod, ali bez vidljivog učinka na dinamiku rasta u SIE, koja je potaknuta početkom oporavka domaće potražnje. Načelno, niža je cijena nafte pozitivna zbog nižih ulaznih troškova.
Niska cijena nafte osnažuje kupovnu moć građana
"Ako cijena nafte ostane na niskim razinama kroz dulje vremensko razdoblje, to će potaknuti rast kupovne moći te poduprijeti domaću potražnju, što pozitivno utječe na rast globalnog gospodarstva. To ima i blagotvoran učinak na inflaciju te bi monetarna politika i dalje trebala ostati stimulativna“, kaže Fritz Mostböck, direktor odjela za istraživanje Erste Groupa.
Uslijed velikih promjena u cijenama energije i roba, neke od glavnih valuta, kao što su brazilski real i ruska rublja, vjerojatno će i dalje biti nestabilne. Jačanje američkog dolara u odnosu na većinu drugih valuta ulagače tjera da preispitaju ulaganja u druge valute, što vodi ka većoj volatilnosti u mnogim tržišnim segmentima.
"Završetkom Fedovog programa kvantitativnog otpuštanja (QE3), postupno dolazimo do kraja faze niske volatilnosti na burzama. Tržišta u nastajanju vjerojatno će biti više pogođena od razvijenih tržišta jer na njima valutna volatilnost predstavlja puno veći faktor rizika za ulaganja,“ dodaje Mostböck.
Srednja i istočna Europa: Gospodarstvima regije SIE koristit će oporavak domaće potražnje; prosječna stopa rasta u SIE 2,5% u odnosu na 1,1% u eurozoni u 2015.; Hrvatska pada 0,5%
Za Hrvatsku, analitičari Erste Groupa očekuju u 2015. godini pad bruto domaćeg proizvoda od 0,5% na godišnjoj razini.
Kao glavnu kočnicu rasta i dalje se ističe oslabljena investicijska aktivnost, prouzročena mjerama fiskalne štednje, usporenom apsorpcijom sredstava iz EU fondova te suzdržanim privatnim sektorom.
Izgledi po pitanju izvozne aktivnosti također se pogoršavaju, imajući u vidu dinamiku rasta EU-a i geopolitičke tenzije. Kada govorimo o perspektivama rasta, Hrvatska nastavlja zaostajati za zemljama regije.
Kombinacija oporavka domaće potražnje i povećanja investicija bit će glavna pokretačka snaga gospodarskog rasta u SIE u 2015. U trećem tromjesečju 2014. potrošnja kućanstava porasla je za više od 2% u Češkoj, Rumunjskoj i Poljskoj, a konačno je stigao i doprinos investicija rastu, od 1,4 postotna boda u prosjeku. Rast u SIE stoga nije utemeljen isključivo na izvozu, što ga čini otpornijim na potencijalno pogoršanje vanjske potražnje.
Razdoblje drastične fiskalne konsolidacije i razduživanja je prošlo, uz izuzetak Hrvatske i Srbije, čija će gospodarstva i dalje biti opterećena produljenom fiskalnom konsolidacijom.
"U cjelini, gospodarstva regije SIE u prosjeku će ostvariti rast od 2,5% u 2015. godini, što je dvostruko više od očekivanih 1,1% u eurozoni“, ustvrdio je Mostböck. Mađarsko gospodarstvo će usporiti jer se neće ponoviti ovogodišnje povećanje javne potrošnje.
Uz rast BDP-a od 3,1% u 2015. Poljska bi trebala ostati najbrže rastuće gospodarstvo regije SIE petu godinu zaredom. Očekuje se da će u 2015. rast ostvariti i Češka (2,4%), Mađarska (2,3%) i Slovačka (2,5%). U regiji SIE inflacija je ostala znatno ispod ciljane stope središnjih banaka.
Erste Group Research očekuje da će središnja banka Rumunjske već u siječnju kamatnu stopu sniziti za 25 baznih bodova, dok bi poljska i mađarska središnja banka mogle razmotriti rezanje stopa samo ako se inflacija zadrži na vrlo niskoj razini, a očekivanja na tržištu budu pozitivna.
Eurozona: Oporavak i dalje nesiguran; bez povećanja kamatnih stopa ECB-a do drugog kvartala 2017.
Eurozona je pogođena financijskom krizom i posljedičnom krizom javnog duga, što je dovelo do novog pada gospodarstva. U 2014. godini sukob između Rusije i Ukrajine donio je nove probleme ovoj regiji. Uz tek neznatno poboljšanje u iskorištenosti resursa, naročito na tržištu rada, izgledi za rast zadržat će se na niskoj razini.
"Zbog osjetljive situacije u gospodarstvima eurozone u kombinaciji s geopolitičkim rizicima i stalnom potrebom za konsolidacijom državnih proračuna očekujemo tek umjereni oporavak eurozone", zaključuje Mostböck.
Shodno tome, stope nezaposlenosti tek će se lagano smanjiti, dok se ne očekuju inflacijski pritisci. To će središnjoj europskoj banci (ECB) omogućiti da još neko vrijeme zadrži izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku. Na temelju našeg modela za gospodarstvo, očekujemo da će stope nezaposlenosti i inflacije opravdati prvo povećanje stopa tek u drugom tromjesečju 2017.
Rusija i Bliski istok: Niža cijena nafte i sankcije Rusiji dovest će do pada gospodarstva i povećati pritisak na kućanstva i tvrtke u problemima
Ruski bankarski sektor trenutno je pod pritiscima koji dolaze s nekoliko strana. Ako potraje, značajan pad cijene nafte stavit će pritisak na rusku naftnu industriju, a slabije tvrtke će imati problema s otplatom dugova.
"Niža cijena nafte i sankcije Rusiji dovest će do pada gospodarstva sljedeće godine te povećati pritisak na kućanstva, uz povećanje nezaposlenosti i gubitak kupovne moći jer će inflacija i dalje biti znatno viša od povećanja plaća“ predviđa Mostböck. Što se tiče kredita tvrtkama i građanima, udio nenaplativih kredita vjerojatno će porasti. Dodatni izvor mogućeg stresa za ruske banke je financiranje.
Zbog sukoba s Ukrajinom, ruske banke nemaju pristup financiranju iz zapadnih zemalja u različitim valutama, što je u prošlosti predstavljalo značajan izvor. Istovremeno, financiranje u rubljama postaje sve skuplje jer je narodna banka Rusije morala znatno povećati stope kako bi spriječila pad tečaja.
"Ključna odrednica za ovaj scenarij je cijena nafte. Što se dulje zadrže trenutne niske cijene, to će rizik za ruske banke biti veći“, ističe Mostböck.
Većinom mirni prosvjedi Arapskog proljeća koji su započeli 2010. u arapskom su svijetu i na Bliskom istoku potaknuli promjenu vlasti i uspostavljanje demokratskih stranaka, ali i neprekidne vojne sukobe koji spomenutim regijama i tržištima donose nestabilnost. Iz današnje perspektive, trajni sukob u Siriji i napeta politička situacija u drugim zemljama regije mogla bi uzrokovati nesigurnost. Snage tzv. Islamske države i dalje kontroliraju velike dijelove Sirije i Iraka.
Ostala neriješena pitanja neprekidno generiraju sukobe u Gazi ili Pakistanu te predstavljaju izazov u muslimanskom dijelu svijeta. Teško je predvidjeti vrijeme neočekivanih događaja, ali lako je zamisliti moguću eskalaciju. Takav bi sukob pogodio financijska tržišta i svjetska gospodarstva barem privremeno, uz dugoročniji učinak na cijene nafte i roba.
Brazil i Kina: Nastavak recesije u Brazilu; usporeni rast kineskog gospodarstva potaknut će se s 90 mlrd. eura
Gospodarski rast u Brazilu praktički je zaustavljen. Najveće gospodarstvo Latinske Amerike u recesiji je od drugog tromjesečja. S obzirom da industrijska proizvodnja i maloprodaja iskazuju negativni trend, očekivanja menadžera za nabavu u prerađivačkoj industriji i dalje su nepovoljna. Nastavlja se i usporavanje visoke stope rasta u Kini.
Jedan od razloga za usporavanje je u stalnom prijelazu gospodarske aktivnosti s proizvodnje prema uslužnom sektoru. Za poticanje kineskog gospodarstva odobrena su ulaganja od približno 90 milijardi eura, između ostaloga u 16 željezničkih kolodvora i pet zračnih luka.
Središnje su banke poduzele različite mjere kako bi spriječile usporavanje rasta. U svakom slučaju, ako se u ovim velikim rubnim zemljama nastavi pad, on će imati negativni utjecaj na globalna tržišta.