Foto: Hina
"CILJ Vlade je do kraja mandata postupno povećavati stopu rasta gospodarstva kako bi se do 2015. godine kretala na razini od oko pet posto".
Osim gospodarskog rasta od pet posto do kraja mandata, Vlada Zorana Milanovića tada je obećavala i da će znatno smanjiti stopu nezaposlenosti, odnosno povećati stopu zaposlenosti. BDP je od tada u konstantnom padu, a osjetne promjene nabolje nisu primjetne ni u broju zaposlenih građanki i građana.
BDP pada, a broj zaposlenih se smanjio
U prosincu 2011. godine u Hrvatskoj je bilo 1.128.166 zaposlenih osoba. U lipnju ove godine imali smo 1.124.946 zaposlenih osoba. Broj zaposlenih u mandatu ove Vlade se smanjio, iako je broj zaposlenih u državnom sektoru kroz godine samo rastao.
Broj nezaposlenih u prosincu 2011. iznosio je 315.438, dok je u lipnju ove godine na burzi bilo prijavljeno 304.925 nezaposlenih osoba. Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na burzi trenutno ima 292.891 nezaposlenih osoba. O pozitivnom pomaku se, međutim, teško može govoriti: radi se prvenstveno o učincima brisanja nezaposlenih iz burzovne evidencije i sezonskog zapošljavanja, a da je tome doista tako jasno pokazuje i broj zaposlenih osoba koji je u stalnom padu.
Vlada je 2011. obećavala da će aktivno poticati novo zapošljavanje, a kao svoju glavnu mjeru najavljivali su "privremeno oslobađanje doprinosa za svakoga novoga zaposlenoga". Ni ovo obećanje Vlada nije ispunila u potpunosti: Zakonom o poticanju zapošljavanja koji je stupio na snagu 31. svibnja 2012. godine, poslodavci su oslobođeni plaćanja doprinosa samo za radnike koji imaju imanje od godinu dana radnog staža i za radnike koji su na burzi bili evidentirani kao nezaposleni dulje od dvije godine.
Evo koje investicije su obećavali
Glavno oruđe koje je trebalo potaknuti hrvatski gospodarski preporod za Kukuriku vladu bile su investicije. U svom četverogodišnjem planu Vlada je najavila da će posebno poticati investicije u turizmu, energetici, infrastrukturi, te navodnjavanju i okolišu.
Ovo su samo neki od projekata koje su obećavali provesti: gradnja hotelskih kapaciteta na lokacijama Brijuni Riviera, Duilovo, Kupari, Pelješac, Sveti Juraj na Lastovu ili Prevlaka, gradnja četiri hidroelektrane (HE) na Savi, dvije HE na Dravi, HE Senj, HE Kosinj, HE Plomin 3, termoelektrane (TE) Ploče, novih blokova plinskih TE Zagreb i Sisak, nove plinske TE u Slavoniji i Dalmaciji... Kao ključni projekti isticali su se i modernizacija rafinerija u Rijeci i Sisku, te LNG terminal Omišalj i naftovodi Družba Adria i dio Južnog toka. Trebali su se graditi i željeznička pruga Krk - Rijeka - Zagreb, novi kapaciteti Luke Rijeka, a u planu je bila i modernizacija dvaju željezničkih koridora.
Gdje su "učinkovita država" i "bolje i pravednije društvo"?
U poglavlju prikladno nazvanom "Učinkovita država", Vlada je obećavala da reformirati, racionalizirati i učiniti učinkovitijim sustav javne uprave, osigurati veću pravednost u oporezivanju, te reformirati i učiniti dugoročno održivim mirovinski i zdravstveni sustav. Fiskalnu konsolidaciju Vlada je, prema svom planu, trebala temeljiti na realnom smanjenju javne potrošnje, odnosno rashodovne strane proračuna.
Obećavala je Vlada i reformu javne uprave kojom će se postići veća učinkovitost i kvaliteta pružanja usluga. Trebalo se to postići reorganizacijom i racionalizacijom postojećeg sustava, što bi uključivalo, između ostalog, i smanjenje broja ureda, zavoda i agencija. A ispod podnaslova "Bolje i pravednije društvo", stoji i sljedeća rečenica: "Posebna zadaća Vlade je vratiti dostojanstvo radnicima da rad bude pravedno vrednovan i nagrađen".
"Poštena plaća za pošten rad"
"Rad i radništvo" u ovom dokumentu od 60-ak strana dobili su i zasebnu sekciju. U njoj tako Vlada obećava da će graditi "socijalno odgovorno društvo u kojem radnik nije roba i u kojem su rad i solidarnost visoko na ljestvici društvenih vrijednosti". "Zahtjev je jasan - poštena plaća za pošten rad - i mi ćemo to i ostvariti", obećavala je Kukuriku vlada.
Najveća povreda prava radnika je, tvrdila je Vlada u svom programu 2011. godine, nezaposlenost. Zbog toga su obećavali da će država radniku osigurati sigurnost rada, i to putem gospodarskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta. "Hrvatski radnik ima pravo na posao dostojan čovjeka. Prihvaćamo činjenicu da tržišna konkurencija i razvoj novih tehnologija nameću fleksibilizaciju rada, ali istovremeno inzistiramo na sigurnosti rada, na mogućnosti novog zapošljavanja", obećavala je Vlada koja je novim Zakonom o radu smanjila radnička prava.