Foto: Hina
SABORSKO Predsjedništvo s predsjednicima klubova zastupnika održalo je sjednicu i odlučilo - sljedeći tjedan u srijedu aktualnim prijepodnevom počinje saborska sjednica, a njoj će se naći 102 točke. Među njima su i promjene Ustava.
"Nažalost, primjedbe su da imamo još uvijek prevelik broj zakona koji su u hitnom postupku. Pokušat ćemo smanjiti postotak zakona u toj hitnoj proceduri, u dogovoru s Vladom. Naravno naći će se prvi put i izvješće Vlade o predstavljanju Hrvatske u Europskoj uniji, o njezinom djelovanju. Mislim da bi to trebalo biti početkom drugog tjedna radne sjednice Sabora", rekao je Leko.
Sjednica će trajati 12 tjedana, do Uskrsa. Među planiranim točkama su i ustavne promjene. Postupak se nastavlja, svi klubovi i cjelokupna javnost je pozvana da doprinese, ponavlja Leko. Podsjetimo, cilj promjena je nezastarijevanje teških ubojstava, a predviđeno je uređivanje pitanja referenduma.
"Vrlo je važno da u hrvatskom društvu već 18 godina vrijedi pravilo da svi zločini i svi zločinci moraju biti procesuirani pred nadležnim tijelima, dakle sudovima. Drugo, sam Ustav ovaj sada važeći je predvidio da se donese zakon o referendumu koji bi uredio pitanje referenduma na odgovarajući i ustavan način", kaže Leko.
Nove odluke o izručenjima?
Kada se ukine zastara, hoće li se opet moći odlučivati o izručenjima koja su odbijena, zanimalo je novinare.
"Sabor se bavi zakonskim okvirima, a ne konkretnim slučajevima, niti kako će ga interpretirati nadležne institucije. Nacionalno i govorim, nacionalno ćemo, nadam se, utvrditi da nema zastare za teška kaznena djela ubojstva", kazao je Leko.
Predsjednik Sabora se nije želio upustiti u tumačenje pozicije DORH-a koje je u slučajevima Perković i Mustač predstavljalo njemačko tužiteljstvo, da bi potom nastupalo s hrvatskih pozicija, tumačeći nastupanje zastare, pa se tako na rješenje suda u Velikoj Gorici o neizručenju Zdravka Mustača nije žalilo, dok je upravo to učinilo na odluku zagrebačkog Županijskog suda o izručenju Josipa Perkovića.
"Trebalo bi mi barem mjesec dana da proučim sve zakone koji utječu na stav bilo kojeg tijela, a poznato je da su podijeljenih stajališta i struka i suci", ističe Leko.
HDSSB: Građani ne smiju biti taoci Perkovića
A HDSSB je pozvao na okrugli stol 28. siječnja da "rasprave predloženi tekst ustavnih promjena na način da se više uključi stručna javnost i javnost zainteresirana za ustavne promjene", kazao je Josip Salapić. Komuniciraju s vladajućima, jer su upravo oni stopirali promjene u prosincu.
"Nismo htjeli nasjesti na neke dnevno-političke teme, a svjesni smo da je to bio Perković i zakon o pravosudnoj suradnji. Smatrali smo da građani Hrvatske i Hrvatska ne smiju biti taoci nikoga imenom i prezimenom i da pravosuđe Hrvatske i pravosuđe članica EU treba biti pitanje odvojeno od dnevne politike i zato smo stopirali ustavne promjene. Ovo što se dogodilo nije dobro za kredibilitet Hrvatske u diplomatskim i međunarodnim odnosima, ali nije dobro za pravosuđe. Mi ćemo se zalagati za to da se u ovom Ustavu donese konsenzus i da se ne događa ovakva pravna zavrzlama i nešto što prije svega ne može protumačiti i onaj koji takve odluke donosi".
"Mi ćemo čekati da ono što smo predlagali, produženje rasprave s ustavno-pravnim stručnjacima, zainteresiranim udrugama, s javnosti Hrvatske u Saboru, da se dobije prilika da se još jednom o tome govori, da imamo dobar Ustav koji će biti provediv u Hrvatskoj. A ovo sve ostalo drugo, za nas je najbitniji konsenzus svih političkih stranaka koje odlučuju o promjenama Ustava. Za nas bi bilo dobro da to budu svi oni koji su zastupljeni u Hrvatskom saboru, a sve ovo drugo je sporedno i stvar pravosuđa. Rasprava bi po nama, još trebala trajati do kraja veljače", odgovorio je Salapić upitan hoće li njegova stranka čekati da se pravosudno slučaj Perković i Mustač završe pa će onda podržati ustavne promjene i kad bi ustavne promjene mogle doći na red.
"Ako vladajući danas nisu spomenuli ustavne promjene, ne znam zašto bismo mi koji smo se protivili trebali govoriti. Zna se tko je inicirao i neka on ponudi javnosti odgovor što je sljedeći korak. Sve drugo ukazuje da su te ustavne promjene bile paravan za nešto drugo", rekao je HDZ-ov Ivan Šuker. "Govorili smo da se određene stvari žele napraviti i kada se to nije uspjelo zakonom onda se to pokušalo ustavnim promjena", smatra HDZ-ovac i ponavlja stav stranke:
"Mislim da si nitko nema pravo dozvoliti da ga mijenja kao čarape", poručio je Šuker.
Da o ustavnim promjenama na predsjedništvu nije bilo riječi, niti su u međuvremenu pregovarali, rekao je laburist Dragutin Lesar i odgovorio na pitanje što će biti s ustavnim promjenama.
"Molio bih vas da to pitanje postavite ili predsjedniku Odbora za Ustav i politički sustav ili visokom izvoru iz Vlade", rekao je Lesar.
Prijedlog vjerodostojnog tumačenja zakona o pravosudnoj suradnji također nije među 102 točke dnevnog reda, potvrdio je laburist.