Foto: Hina
"Znam da ministar Linić kaže da deficit nije važan. Ali jest! Deficit je važan! Nedostaje nam napokon neki hrabar potez Vlade u pravcu reforme koji čekamo već godinama", kaže Novotny komentirajući da bi proračunski manjak trebao iznositi oko 17,5 milijardi kuna. Isto tako prema prijedlogu proračuna za 2014. kojeg je Vlada uputila u saborske klupe država bi trebala potrošiti čak 130,5 milijardi kuna što je čak za 3,7 milijardi kuna više nego ove godine.
Svake godine isto razočaranje
"Zapravo mi svake godine govorimo o istom razočaranju. Političke elite u Hrvatskoj nisu sposobne provesti strukturne reforme i to u tri pravca. Prvi je prema socijalnim politikama i to prije svega prema zdravstvenom i mirovinskom sustavu. Drugi je prema preskupom državnom aparatu i treći prema javnim tvrtkama koje se moraju restrukturirati", kaže Novotny za Index
"Idemo u krivom smjeru", smatra ekonomski analitičar Ante Babić, koji ističe da su Europljani uspjeli smanjiti proračunsku potrošnju za oko 6 posto, dok se s druge strane u Hrvatskoj potrošnja povećava.
Takva fiskalna politika, kaže Babić, nikako ne može biti dobra za privatni sektor. Iako će povećana državna potrošnja vjerojatno dovesti do kakvog-takvog gospodarskog rasta, troškovi zaduživanja će porasti, ističe Babić. "Zaduživanje će biti skuplje i teže, jer financijeri državnih obveznica na takvu politiku ne gledaju blagonaklono", tvrdi Babić.
Srezati 10 posto u svakom ministarstvu
"Ne mogu se složiti s tvrdnjom da nema prostora za uštede. Razina usluga koje država pruža nije se povećala od 2002. ili 2003. godine. Tada smo imali javnu potrošnju od 80 milijardi kuna, a sada idemo na 130 milijardi. Potrošnja je povećana za 50 milijardi kuna, a to se nije odrazilo u kvaliteti usluga. Možda imamo 10 milijardi dodatnih troškova zato što smo sada članica EU, ali to onda znači da je 40 milijardi kuna negdje gdje ne bi trebalo biti", kaže Babić.
Babićev recept za reforme u fiskalnoj politici je jednostavan - svako ministarstvo trebalo bi svoje troškove smanjiti za 10 posto. "Svako ministarstvo ima 20-ak programa, od čega su tri efikasna, još tri ili četiri mogu biti dovedena do toga da ono što se kroz njih ulaže ima nekog smisla, a ostalih deset samo troše novac i nemaju nikakvog efekta. Samo na tome može se smanjiti trošak, čak i bez provođenja strukturnih reformi", kaže Babić.
Na društvenim mrežama u komentarima najavljenog proračuna ekonomisti i dalje dvoje je li se ministar Linić šalio kada je rekao da Vlada "diže ruke od privatnika" jer će sami ostvariti rast BDP-a. Za mnoge od njih takva izjava je povratak u plansku ekonomiju. No zapravo svi su šokirani plašljivim proračunom koji nema ni "R od bilo kakvih reformi" te činjenicom da bi nam i troškovi zaduživanja u znatnoj mjeri mogli porasti.