Srpski pravni tim očekuje da će ICJ odbaciti hrvatsku tužbu protiv Srbije

Foto: icj-cij.org

PRAVNI tim koji je zastupao Srbiju u sporu protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) očekuje da tužba Hrvatske bude odbijena, izjavio je šef srbijanskog pravnog tima Saša Obradović.

“To je ono što očekujemo i čemu se nadamo u ovom postupku”, rekao je Obradović u povodu najava u beogradskom tisku da je ICJ već donio presudu u sporu po tužbi i protutužbi Hrvatske i Srbije za genocid, te da će je objaviti početkom veljače.

“Što se tiče protutužbe Srbije koja se odnosi na operaciju ‘Oluja’ i zločine koji su izvršeni u tijeku i po završetku te operacije, mi ostavljamo sudu da ocijeni da li su se u tim zločinima stekla bitna obilježja kaznenog djela genocida”, rekao je Obradović agenciji Tanjug.

Obradović od suda očekuje da “konstatira da su se masovni zločini dogodili i da to na neki način bude prepoznato bar pred ICJ-em pošto nije pred Haaškim sudom (ICTY)”.

Varadi: Najvjerojatnije je da će tužba i protutužba biti odbačene

Ranije je danas stručnjak za međunarodno pravo profesor dr. Tibor Varadi ocijenio kao najvjerojatniju mogućnost da Međunarodni sud pravde odbije i tužbu i protutužbu Hrvatske i Srbije za genocid, ali da u obrazloženju presude pomene neke zločine.

“Meni se čini najvjerojatnijim da će tužba i protutužba biti odbačene. Najlogičniji ishod je da bude odbijena i tužba i protutužba... To je zbog toga što se nadležnost suda prostire isključivo na genocid”, izjavio je Varadi za agenciju Srna ukazujući da je tijekom rata u Hrvatskoj i s jedne i s druge strane bilo zlodjela, ali da ona “ne dosežu tu užasnu razinu genocida”.

Varadi, koji je bio srpski zastupnik u tužbi BiH za genocid protiv Srbije, drži da je u slučaju Hrvatske “veoma malo mogućno” da sud donese presudu kao u slučaju BiH da je Srbija povrijedila Konvenciju o genocidu time što nije pomogla tamo gdje je mogla.

Varadi je podsjetio da je u sporu s BiH odbijena tužba za genocid i da sud nije smatrao da je Srbija kriva za genocid, bilo za izvršenje ili pomaganje, ali je našao da je Beograd povrijedio Konvenciju o genocidu.

Beogradski tisak o ICJ-ovoj presudi

Iako se, kako navodi Politika, presuda drži u strogoj tajnosti, po prognozama stručnjaka i analitičara na koje se pozivaju sva tri lista, malo je vjerojatno da će presuda po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid biti u korist bilo koje strane.

"Stručnjaci za međunarodno pravo ne očekuju da će suci presuditi u korist jedne od strana u procesu, već su bliži uvjerenju da će donijeti presudu u kojoj će obje strane biti proglašene krivima" za neke od zločina koje su počinili pripadnici njihovih postrojba.

Ovaj list, međutim, sugerira suzdržanost pri iščekivanju presude i podsjeća da ICJ dosad "znao Beograd i neugodno iznenaditi svojim odlukama", te navodi slučaj iz 2007. kad je presuđeno da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu jer nije učinila sve što je u njenoj moći da spriječi zločin u Srebrenici te na stajalište ICJ-a iz 2010. kad je odlučeno da Deklaracija o neovisnosti Kosova nije u suprotnosti s međunarodnim pravom.

Presuda za pomirenje dviju susjednih država

Usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno optužuju za genocid u ratu u Hrvatskoj 90-ih godina završena je 1. travnja. Najviši UN-ov sud saslušao je svjedoke i dokaze hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid nad Hrvatima u Domovinskom ratu, kao i za protutužbu Srbije za genocid nad Srbima u vojno-redarstvenoj akciji Oluji.

Po završetku glavne rasprave glavni zastupnici obiju strana, Vesna Crnić-Grotić za Hrvatsku i Saša Obradović za Srbiju, rekli su kako smatraju da su iznijeli dovoljno dokaza za osudu druge strane za genocid i da očekuju da će presuda razjasniti povijesne činjenice na temelju kojih je moguće potpuno pomirenje dviju susjednih država.

Tajno vijećanje u pet faza

Suci Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu su se nakon završetka glavne rasprave povukli na vijećanje koje se odvija u tajnosti i u pet faza.

Presuda ICJ-a je obvezujuća, konačna i bez prava na žalbu. Ukoliko jedna od strana u sporu smatra da druga nije poštovala odredbe presude može se žaliti Vijeću sigurnosti UN-a koje ima mogućnost poduzeti mjere protiv države prekršiteljice.

Nakon završetka glavne rasprave svaki od 17 sudaca prvo je sam proučio argumente Hrvatske i Srbije. Poslije su se po prvi put sastali kako bi razmijenili stajališta o predmetu. Predsjednik suda Peter Tomka tada je u pisanoj formi članovima suda dao popis pitanja o kojima, po njemu, trebaju presuditi.

Svaki sudac je zatim kroz nekoliko tjedana pripremio svojevrsnu mini-presudu koja se daje drugim sucima kako bi svi stekli uvid u stajališta svojih kolega i dobili ideju što je mišljenje većine.

Rasprave teku redoslijedom obrnutog senioriteta, što znači da stajališta o pojedinom pitanju prvo iznose 'ad hoc' suci, a na kraju potpredsjednici i predsjednik ICJ-a.

Nacrt presude

Nakon toga su tri suca za koje se utvrdilo da su najbliže većinskom stajalištu formirala odbor za pripremu nacrta presude. Nacrt se šalje svim članovima sudskog vijeća koji ga nadopunjuju svojim prijedlozima i amandmanima. Tročlani odbor potom razmatra hoće li usvojiti primjedbe i amandmane i izrađuje konačni nacrt prijedloga presude.

Završni nacrt prolazi u sudskom vijeću prvo i drugo čitanje. Tek na kraju drugog čitanja slijedi glasanje redoslijedom obrnutog senioriteta. Suci moraju glasati za ili protiv predložene presude, bez mogućnosti suzdržavanja. U slučaju parnog broja sudaca presudni glas ima predsjednik suda.

Presuda se izriče javno. Objavljuje se na engleskom i francuskom jeziku i ima od desetak do, dosad najviše, 270 stranica.

Miljenić: Špekuliranje u ovoj fazi je neprimjereno

Ministar hrvatskog pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je danas u Saboru kako svi moraju poštivati pravila.

"Bitno je da su pravila tako postavljena i vrlo čvrsta, da strane niti trebaju niti smiju znati detalje prije objave presude, svi mi to moramo poštivati, špekuliranje u ovoj fazi je potpuno neprimjereno", rekao je.