Foto: Ilustracija
Otkaze dobilo 31.456 ljudi
Listopad je tako drugi mjesec u kojem se bilježi rast nezaposlenih na mjesečnoj razini, a tijekom tog mjeseca su iz evidencije nezaposlenih izašle 25.933 osobe, dok su novoprijavljene 46.594 osobe, što je 3 posto više novoprijavljenih nego u listopadu prošle godine. U evidenciju HZZ-a najviše je osoba došlo izravno iz radnog odnosa, njih 31.456, što je 67,5 posto od ukupnog broja novoprijavljenih.
Statistika HZZ-a potvrđuje da na rast broja nezaposlenih još uvijek ponajviše utječe kraj glavne turističke sezone, jer je izravno iz radnog odnosa i u listopadu najviše osoba došlo iz djelatnosti pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane - 10.236 osoba ili 32,5 posto.
Među djelatnostima slijede trgovina na veliko i malo s 5.189 osoba (16,5 posto), prerađivačka industrija s 3.875 osoba (12,3 posto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s 2.501 osoba (8 posto) te građevinarstvo s 1.585 osoba (5 posto).
U evidenciju Zavoda tijekom listopada je iz drugih poslovnih aktivnosti došlo 447 osoba, njih 6.341 iz redovitoga školovanja te 8.350 osoba iz neaktivnosti. Ukupno su tijekom desetog mjeseca ove godine iz evidencije nezaposlenih izašle 25.933 osobe, od čega je zaposleno njih 14.776, što je 12,9 posto više nego u listopadu prošle godine.
12.545 osoba dobilo posao, 11.157 ih izbačeno s burze
Pritom je 12.545 osoba zaposleno na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 2.231 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkoga društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima, itd.).
Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u djelatnosti prerađivačke industrije - 2.689 osoba ili 21,4 posto, a slijede trgovina na veliko i malo s 2.023 osobe, građevinarstvo s 1.586 osoba, obrazovanje 1.338 osoba te pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane s 1.029 osoba.
Po podacima HZZ-a, u listopadu je 11.157 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga, npr. neredovitog javljanja, nepridržavanja zakonskih odredbi, umirovljenja, uključenja u redovito školovanje i dr.
Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u gradu Zagrebu - 46.786 ili 13,6 posto ukupnog broja u Hrvatskoj, a slijede Splitsko-dalmatinska (45.975 ili 13,3 posto) i Osječko-baranjska županija (36.778 ili 10,7 posto), dok je najmanji broj nezaposlenih u Ličko-senjskoj županiji, njih 3.385 ili 1 posto.
Hoće li biti oboren crni rekord?
Tijekom ljetnih mjeseci došlo je do privremenog smanjenja broja nezaposlenih zahvaljujući sezonskim poslovima. No, s dolaskom jeseni lista na burzi se opet vrtoglavom brzinom krenula puniti.
I ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić nedavno je kazao kako je za očekivati daljnji rast nezaposlenosti: "Činjenica je da samo porast BDP-a iznad 2 posto barem dva tromjesečja može osigurati značajniji pad broja nezaposlenih. Obzirom da se to nije dogodilo, jasno da će onda broj nezaposlenih rasti".
Prije nešto manje od 12 godina Hrvatska je obarala rekorde u nezaposlenosti. Na Zavodu je krajem siječnja te 2002. godine bilo 411.415 nezaposlenih osoba. S obzirom da se prošle zime brojka nezaposlenosti opasno približavala granici od 400 tisuća, a ove se zime očekuju još poraznije brojke, taj crni rekord bi mogao biti i nadmašen.
Porazne brojke pokazuju i porazan učinak Vladinih mjera poticanja zapošljavanja. Vlada ne samo da nije uspjela smanjiti nezaposlenost, već nije uspjela ni zaustaviti njen rast. Podsjetimo, Zakon o poticanju zapošljavanja stupio je na snagu 31. svibnja prošle godine, a Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja 8. studenog prošle godine. Koliko su ti zakoni "urodili plodom" najzornije prikazuju sljedeće brojke - Hrvatski zavod za zapošljavanje je krajem svibnja prošle godine registrirao 306.056 nezaposlenih, dok ih je danas na burzi preko 40 tisuća više nego tad - trenutno brojač pokazuje 346.463.