Foto: Guliver Image / Getty Images
UKRAJINSKI parlament u utorak je gotovo jednoglasno poništio sporni represivni zakon o javnim prosvjedima, nekoliko sati pošto je premijer Mikola Azarov ponudio ostavku. Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič prihvatio je ostavku premijera Mikole Azarova i vlade, koja će nastaviti obavljati svoje dužnosti do formiranja nove, objavio je Janukovičev ured.
Taj je zakon, koji je izazvao dodatni val nezadovoljstva u zemlji jer je zabranjivao da prosvjednici podižu šatore, nose zaštitne kacige i blokiraju javne zgrade, isti parlament usvojio samo dva tjedna prije.
Parlament, koji održava izvanrednu sjednicu posvećenu krizi u zemlji, s 361 glasom za i dva protiv odbacio je zakon. Predsjednik države Viktor Janukovič već je pristao povući prijeporni zakon kao ustupak oporbi, ali zastupnici njegove Stranke regije nisu imali nametnutu stranačku stegu nego im je rečeno da glasaju po savjesti i sve do zbrajanja glasova nije bilo sigurno hoće li zakon pasti.
"Danas je najvažnije zaštititi jedinstvo i cjelovitost Ukrajine"
Nekoliko sati prije ukrajinski premijer Mikola Azarov ponudio je ostavku. "Odlučio sam zatražiti predsjednika (Viktora Janukoviča) da prihvati moju ostavku na mjesto premijera, kako bi stvorio dodatne uvjete za politički kompromis i mirno rješenje sukoba", napisao je Azarov.
"Danas je najvažnije zaštititi jedinstvo i cjelovitost Ukrajine. To je važnije od bilo kakve osobne ambicije", dodao je šef vlade. Prema ukrajinskom ustavu, ostavka premijera predstavlja ostavku cijele vlade, prenosi Reuters.
Ostavka premijera Mikole Azarova nije pobjeda, ali jest put prema pobjedi, izjavio je u utorak jedan od oporbenih ukrajinskih vođa Vitalij Kličko. Bivši boksački prvak svijeta prvi je od oporbenih lidera koji je reagirao na ostavku ukrajinskog premijera.
Ukrajinski parlament danas će raspravljati i o pomilovanju dosad osuđenih prosvjednika. Janukovič je na razgovoru s predstavnicima oporbe, Kličkom, Arsenijem Jacenjukom i Olehom Tjahnibokom, ponudio takvu amnestiju, ali pod uvjetom da prosvjednici uklone barikade i prestanu nasrtati na zgrade vlade.
Janukovič je vođama oporbe ranije ponudio i premijersko (Jacenjuku) i vicepremijersko mjesto (Kličku), ali su obojica to odbila. Kličko je ponudu nazvao "otrovom" namijenjenom izazivanju podjela među oporbom. Oni i dalje ustraju na održavanju prijevremenih predsjedničkih izbora.
Prosvjedi su se proširili i izvan Kijeva pa su tako sjedišta regionalnih uprava blokirana u 10 od 25 ukrajinskih pokrajina.
Biden: Izvanredno stanje rasplamsalo bi situaciju
Američki potpredsjednik Joe Biden pozvao je u ponedjeljak ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča da zatraži od vlade da ne proglašava izvanredno stanje te da se zajedno s oporbom nađe mirno rješenje situacije u toj zemlji u kojoj već dva mjeseca traju nemiri.
"Biden je naglasio da SAD osuđuje uporabu nasilja od strane bilo koje strane, te je upozorio da bi proglašenje izvanrednog stanja ili donošenje druge oštre mjere sigurnosti dodatno rasplamsalo situaciju i zatvorilo prostor mirnom rješenju", izvijestila je Bijela kuća
Ističući da nije preostalo vremena za gubljenje, Biden je pozvao Janukoviča da povuče interventnu policiju te zajedno s oporbom poduzme hitne mjere kako bi smirile napetosti između prosvjednika i vlade.
Rusija će se držati dogovora s Ukrajinom bez obzira na vladu
Ruski predsjednik Vladimir Putin izajvio je kako će Rusija ispuniti obvezu o velikom zajmu Ukrajini, bez obzira na to koja vlada bude sjedila u Kijevu.
Rusija je obećala posuditi Ukrajini 15 milijarda dolara i smanjiti cijenu plina, što je dogovoreno s vladom Mikole Azarova koji je u utorak podnio ostavku.
"Pitate hoćemo li ponovno razmotriti svoje ugovore o zajmu i o energetskom sektoru", rekao je Putin u Bruxellesu na konferenciji za novinare poslije razgovora s čelnicima Europske unije, "ako oporba preuzme vlast... Nećemo", odgovorio je.
Zajam je bio namijenjen "pomoći ukrajinskome narodu, ne vladi. Narod, obični ljudi, oni trpe", rekao je Putin.