Američki Senat izglasao povlačenje iz Iraka

AMERIČKI SENAT je jučer s 50 glasova "za" i 48 glasova "protiv" donio vojni proračun koji sadrži, doduše neobvezujuću, odredbu o tome da se američke vojne snage moraju povući iz Iraka do 31. ožujka 2008. godine.

Iako je zahtjev za povlačenjem daleko manje eksplicitan od onog u sličnoj rezoluciji izglasanoj u Predstavničkom domu, jučerašnja odluka predstavlja veliku pobjedu Demokratske stranke koja je povlačenje američkih snaga istakla kao temelj svog programa pred jesenski trijumf na kongresnim izborima.

Ta odluka predstavlja težak udarac za predsjednika Busha čiji je autoritet nešto više od godinu i pol dana pred završetak mandata potpuno erodirao, ne samo u javnosti, nego i među članovima vlastite stranke.

Senatski demokrati su, slično kao i njihove kolege u Predstavničkom domu, imali problema s nekim članovima svoje frakcije koje izražavaju rezervu prema planovima za povlačenje, odnosno drže da bi isticanjem točno određenog datuma "zapovjednicima na terenu vezale ruke", odnosno "olakšalo planiranje neprijatelju". Međutim, u posljednji trenutak su demokratski senatori Mark Pryor iz Arkansasa i Ben Nelson iz Nebraske odlučili podržati rezoluciju.

Na stranu proturatno raspoloženih demokrata su prešla i dva republikanska senatora - Chuck Hagel iz Nebraske i Gordon Smith iz Oregona.

Nezavisni senator Joe Lieberman, koji sjedi u demokratskom klubu, je pak odlučio suprotstaviti se prijedlogu.

U zgradu Senata je došao potpredsjednik Dick Cheney, kako bi, prema Ustavu, u slučaju jednakog broja glasova za i protiv rezolucije dao prednost njenim protivnicima.

Međutim, dva senatora su bila odsutna - republikanac Mark Enzi iz Wyominga te Tim Johnson, demokrat iz Južne Dakote koji se već mjesecima oporavlja od moždanog udara.

Gotovo je sigurno da će vojnog proračuna, kada bude usuglašen između Predstavničkom doma i Senata, sadržavati odredbe koje navode datum američkog povlačenja iz Iraka, a koji mnogi, barem što se američke javnosti tiče, shvaćaju kao završetak jednog od najdužih i najnepopularnijih ratova u povijesti te supersile.

John McCain, republikanski senator i predsjednički kandidat koji je za vrijeme isto tako nepopularnog vijetnamskog rata godine proveo kao ratni zarobljenik, izrazio je gnušanje demokratskim potezom i nazvao ga "Zakonom o danu predaje".

Republikanska manjina je donošenje zakona mogla spriječiti korištenjem instituta parlamentarne opstrukcije zvanog "filibuster", koji bi zahtijevao kvalificiranu većinu od 60 glasova.

Međutim, među republikanskim senatorima - dio kojih će se 2008. godine morati žestoko boriti da zadrži svoja mjesta na izborima - prevladalo je mišljenje da je bolje da zaustavljanje vojnog proračuna prepuste Bushu kojemu Ustav daje ovlast suspenzivnog veta.

Samo nekoliko minuta nakon donošenja odluke u Senatu predsjednik Bush je preko zamjenice glasnogovornika Dane Perino objavio kako će uložiti veto.

D.A.
Foto:AFP

Pročitajte više