Foto: FAH
Prvo je saborski zastupnik Mosta Tomislav Panenić rekao da je gašenje rafinerije u Sisku neminovno, a nakon toga je ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović potvrdio da bi moglo doći do njena gašenja.
Tijekom dana Dobrović je promijenio mišljenje i sazvao konferenciju za novinare na kojoj je rekao da do gašenja neće doći i da nema straha od gubitka radnih mjesta te da bi rafinerija mogla biti ugašena tek kroz nekoliko desetljeća. Dodao je i da Hrvatska treba postati postfosilno društvo pa će doći i do gašenja rafinerijskih kapaciteta.
Stižu električna vozila - rafinerije nemaju svjetlu budućnost
MOL već dulje vrijeme želi smanjiti rafinerijske kapacitete, a iz njihove nedavno usvojene dugoročne strategije poslovanja "MOL Group 2030 – Enter Tomorrow" vidljivo je da se pripremaju za razdoblje kada prerada nafte više neće biti zanimljiv posao.
U nedavnoj objavi, nakon usvajanja dugoročne strategije, MOL navodi da se tehnologija električnih vozila naglo razvija i da se cijena ovakvih vozila prepolovila u posljednjih pet godina, dok se cijena solarnih ćelija smanjila deset puta od 2000. godine.
Prema strategiji, MOL zbog navedenog želi smanjiti svoju izloženost proizvodnji motornih goriva te se djelomično prebaciti na proizvode namijenjene kemijskoj i petrokemijskoj industriji.
S obzirom na navedeno, jasno je da u viziji MOL-a rafinerija u Sisku nema budućnosti, jer pored nje imaju rafineriju u Rijeci, u koju planiraju dodatne investicije i koja bi trebala opskrbljivati hrvatsko tržište.
Sekulić: Ima posla za obje hrvatske rafinerije
S druge strane, Predrag Sekulić, iz sindikata "Nova solidarnost", koji se bori za postanak rafinerije u Sisku, smatra da nema razloga za njeno gašenje te da ima dovoljno posla za obje hrvatske rafinerije. Optužuje MOL za gubitak tržišta u regiji te da svoje derivate plasiraju na hrvatsko tržište.
"Rafinerija nafte Sisak je profitabilna, a da su Mađari kupili naftu, te iskoristili ove dvije godine niskih cijena nafte, zaradili bi za ulaganja koja su međudioničarskim ugovorom bila potpisana. Potpisano je i širenje tržišta sve do Albanije, ali Mol je gubio tržišta i sve je odrađeno da Ina postane podružnica Mola. Plan prerade je bio više od 7 milijuna tona na godinu, dakle potrebne su obje rafinerije. Slovenija, Bosna i Hercegovina, dio Srbije, Crna gora, Makedonija, Kosovo, pa i Albanija...
Međutim za slovenski Petrol nisu htjeli potpisati ugovor, izgubili Srbiju skoro skroz, Bosnu velikim dijelom. U isto vrijeme Mol je širio tržište na Češku, Slovačku, Sloveniju i naravno Hrvatsku. Dio preko mreže postaja Tifona (100 % vlasništvo Mola), dio preko distribucije svojih proizvoda na Ina benzinskim postajama", kaže Sekulić za Index.